'Ilegalni kamenolom drži moćnik bez ijednog papira! Znaju svi, policija i vrh BiH. A prijeti još jedna katastrofa'

Anes Podić iz udruženja Eko Akcija iz Sarajeva razgovarao je za Večernji TV s novinarkom Deom Redžić o katastrofi koja je zadesila stanovnike Bosne i Hercegovine, posebno u mjestu Jablanica gdje je selo zatrpano kamenjem i poplavljeno, a ekipe još tragaju za poginulim osobama. - Najteže je u Donjoj Jablanici, tamo je bilo najteže, broj žrtava na čitavom području pogođenom poplavama i odronima prešao je brojku 20, no bojim se da će taj broj idućih dana narasti za još 10 do 15 žrtava. Kada me pitate kako mještani BiH to doživljavaju, moram vam reci da, nažalost, velikog šoka nema jer BiH je stalno u nekim katastrofama. Imali smo 2014. godine katastrofalne poplave, pa smo tada i sada dobili veliku solidarnost ljudi, milijuni su prikupljeni u kratkom vremenu na humanitarnim brojevima.

- Akcija ljudi je humanitarna, no imamo velik problem s reakcijom vlasti. Za razliku od poplava i sličnih katastrofa u drugim Europskim zemljama gdje vlasti odmah kažu da su za neko područje; za unesrećene i sanaciju štete odredili određeni iznos novca, naši će političari reći da će to već jednom biti riješeno. Kod nas se opet sve svodi na pomoć koju će uputiti građani - kazao je Anes Podić. Dodao je da je još uvijek teško procijeniti neki konačan broj žrtava, jer se sada sve bazira na izjavama obitelji, susjeda koji kazuju koga od njihovih nema.

- BiH je vrlo neuređena zemlja, zadnji popis stanovništva smo imali prije 11 godina, a tko zna kada ćemo imati sljedeći popis. Nažalost, nema nade da će biti još preživjelih. Imali smo u Donjoj Jablanici gdje je najviše žrtava, da je poplava nosila kamenje iz kamenoloma; kuće su potpuno zatrpane, a nakon toga i potopljene tako da je teško da je netko tu katastrofu preživio. Srećom, pronašli su dječaka živog, ali to je bilo na samom početku akcija traganja i spašavanja – dodaje sugovornik. I članovi HGSS-a su na terenu u susjednoj državi pomažu na lokacijama gdje je situacija najteža.

- Najveća se katastrofa dogodila u Donjoj Jablanici zbog kamenoloma, ali teško je i u okolnim selima na području Jablanice, Kiseljaka, Vojnice, Kreševa. Te su općine teško pogođene poplavama, a sanacija će trajati godinama, jer su mnogi ostali doslovno  bez svega; bez kuća, životinja, pomoćnih objekata, bez automobila. Ta im je nesreća potpuno izmijenila život. No, ono što je najgore, mislim da će ovakve nesreće biti sve češće. Prije 20-ak godina bila je rijetkost da imamo velike šumske požare u kontinentu, a sada ih imalo svake godine, poplave su se događale jednom u 20 do 30 godina, a sada svake godine imamo neke velike poplave. Mi svako nevrijeme očekujemo sa strepnjom - kaže Anes Podić. No, odnos pojedinaca prema prostoru, slaže se sugovornik, dodatni je krivac za katastrofe koje se događaju i to se pokazalo u slučaju kamenoloma.

- Kamenolom je na 200 metara nadmorske visine nas naseljem, nalazi se na 800 metara daljine i kamenolom radi do kraja 90-ih godina. Dakle, četvrt stoljeća on radi, a nema dozvola. Znali i to su znali i načelnik Jablanice, brojni vijećnici lokalnog Općinskog vijeća, znala je policija, znale su inspekcije. Svi su znali i nitko ništa nije poduzeo. To nije jedini takav slučaj. Mi imamo desetine ilegalnih kamenoloma diljem zemlje. Ono što je posebno kod ovoga je njegova lokacija. Jablanica je predivno mjesto, u podnožju visokih planina i u dolini rijeke Neretve, no zbog tog položaja je i jako eksponirana ovim vremenskim nepogodama. Pale su ogromne količine kiše, čak 300-500 litara po kvadratnom metru.

- Dakle, dobili ste u svega par sati skoro pola tone vode po metru kvadratnom i ta je velika količine vode koja je krenula kroz vododerine, prava bujica koja je pokupila tu kamenu branu i zatrpala naselje. To je katastrofa za koju je bilo samo pitanje vremena kada će se dogoditi. No, vlasnik je lokalni moćnik; vidimo sada na snimkama da je okružen nabildanim likovima, jer očito ga je nečega strah. No, zašto su vlasti bile uplašene, to je pitanje za njih i to je pitanje koje se treba postaviti ovoj vlasti i onima prije njih. Zašto još dopuštaju da u BiH cvjetaju ovakvi ilegalni biznisi. Dakle, vlasnik ovog kamenoloma nema nikakve papire; netko je tu nakon rata uzeo bager, prokrčio šumu i eksploatira kamen, a nitko ne reagira. I to nije jedini slučaj, imamo desetine sličnih primjera - kazuje sugovornik i dodaje da je u BiH strahovit problem funkcioniranja pravosudnih organa.

 POVEZANI ČLANCI:

- To je nama najveći problem. Sada imamo slučaj u kanjonu rijeke Neretve, samo malo južnije, popularne su solarne elektrane, a vlasti su dale privatniku na šumskom zemljištu da gradi solarnu elektranu na čak 7 km kvadratnih!. Kada se takve kiše dogode na tom području, na 7 milijuna kvadratnih metara gdje nema više šume, kada to pomnožite s 300 ili 400 kilograma snage vode, morate se pitati gdje će ta voda završiti. Ovo je priča koja još traje i nadamo se da se taj monstruozni projekt neće dogoditi, jer je još u javnoj raspravi. Nama energija treba, BiH je sve pustija zemlja i moguće je pronaći lokacija za takvo što, ali ne negdje gdje netko želi, ne da moćnik samo zagradi neku zemlju i onda ga vlasti pokriju papirima.

- Nisu problem samo postrojenja koja rade bez dozvole. I kada imaju dozvole razlika jedva da postoji. Nama institucije služe samo zato da ovakve moćnike koji su se dočepali nekog prirodnog dobra kojeg eksploatiraju, da ga pokriju papirima. Ti papiri ništa ne znače, jer inspekcije ne rade svoj posao. Sve to postoji tek reda radi. Imamo primjer kamenoloma sjeverno od Mostara. Tamo su ovog proljeća minirali brdo i ono se srušilo u Neretvu, odnosno u jezero HE Salakovac. Tek je puka sreća nismo imali ljudske žrtve – priča A. Podić.

Kaže da ima puno hidroelektrana na Neretvi, a zadnja je građena u gornjem toku rijeke. - Radi je jedan regionalni biznismen koji se lako dočepao svih dozvola. Sve se to događa u Republici Srpskoj, počelo probno punjenje tog jezera. Ako bi se tu dogodila kataklizma, jer je to trusno područje, Konjic bi stradao. Konjic, primjerice pamti katastrofu i poplavu kada se dio brda odronio i završio u Neretvi. Ovo jezero koje sada pune nije veliko, kapacitet mu je 6 milijuna kubnih metara vode. Jablaničko jezero koje se nalazi nizvodno od Konjica je skoro 50 puta veće. Federacija BiH je imala prilike reći primjedbe na taj projekt, no to nisu napravili.

POVEZANI ČLANCI:

- Čak je nadležno ministarstvo naknadno uništilo svu dokumentaciju vezanu za taj projekt jer Federacija tu želi graditi hidroelektrane. U planu su čak tri, kako bi bile kao kompenzacijska jezera ako se nesreća dogodi na najvišem jezeru. Teško je tu imati ikakav komentar. BiH preko 40 posto potrošnje podmiruje  iz velikih hidrocentrala. Mi smo žrtvovali naše rijeke. Imamo ogroman potencijal kada su u pitanju sunce i vjetar, no očito biznisima to još nije atraktivan posao - kaže sugovornik. Na mjestu tragedije u Jablanici vlasnik kamenoloma nije se pojavio, kazao je Anes Podić.

- Mnoštvo se političara pojavilo dolje, ali vlasnika kamenoloma nije bilo. Danas imamo lokalne izbore u BiH tako da su svi otišli dolje, uredno se uslikali i nešto rekli. Bit će sada tu jako puno brige i pažnje, ali pitanje je što će se događati kasnije. Primjerice,  2014. godine  smo imali strašne poplave, pola je zemlje bilo poplavljeno, pa je druga polovica zemlje pomagala unesrećenima. Dobila je tada BiH i veliku međunarodnu pomoć, no promjene u načinu funkcionira najvažnijih službi nisu se dogodile. Da jesu, ovog kamenoloma više ne bi bilo, bio bi saniran, a ova tragedija spriječena. Širom svijeta se događaju velike nesreće, no mi nikako da nešto naučimo. Civilna zaštita u BiH na nivou malih mjesta ne postoji. Jer da postoji vi biste ljude izbavili na vrijeme, reagirali odmah, u kritičnoj zoni. Tu uzbunjivanje mora savršeno funkcionirati, a to u BiH ne postoji. Preventiva i dalje ne postoji. Kada me pitate što mali čovjek može učiniti da se ovo ne događa, kažem da može puno.

Nije dovoljno samo da izađemo na izbore. Politika je svugdje oko nas, ljudi se moraju udruživati na svaki mogući način, jer je lakše kada niste sami, morate dizati glas zajedno i mimo izbora i tjerati one koje plaćate, koje ste izabrali, da rade svoj posao. Naš je problem što ne rade svoj posao kako bi trebali, već kada dođu na vlast gledaju samo kako da što bolje unovče svoj mandat. I to je to. Ne rade za zajednicu i zato ih moramo natjerati da rade za naše zajednice. To ne možemo pojedinačno, već se moramo udruživati i tjerati ih da rade svoj posao - kazao je Anes Podić.

 >> FOTOGALERIJA Auti plutaju ulicama, domovi i ceste razoreni: Pogledajte posljedice stravičnih odrona i poplava u Donjoj Jablanici