Ne održavamo korita rijeka, ne vodimo računa o odlaganju smeća, masakriramo i siječemo šume, gradimo naselja u podnožju velikih planina, ne shvaćamo važnost prostornog uređenja kao ni esencijalnu vrijednost prostora za jedno podneblje, zemlju i njezino stanovništvo koje se, uzgred rečeno, za taj prostor borilo i ginulo u krvavim ratovima. To su neki od ključnih razloga zbog kojih Bosna i Hercegovina nažalost opet broji mrtve - prema posljednjim informacijama kataklizma u Donjoj Jablanici i okolnim mjestima odnijela je 20 života, s lica zemlje izbrisala čitava naselja i pokrenula lavinu pomoći i suosjećanja koji stižu iz cijele Europe.
No iako su kadrovi iz Jablanice šokantni, scenarij je bio očekivan te na njega godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci. Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA koji za Večernji list odgovara na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja se dogodila, te upozorava na kritične točke koje bi u budućnosti mogle doživjeti sudbinu Jablanice. Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.
- Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno prijeteći na naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenarij da se na gornji sliv rijeke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 m, izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosječna godišnja količina padalina preko 1000 mm po metru četvornom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima.
POVEZANI ČLANCI:
Ne smijemo ni zamisliti što bi se tada dogodilo na potezu do ušća. Taj scenarij nije nemoguć ali ne znamo kada se može dogoditi. Slični problemi mogu nastati i sa projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, kojim je predviđeno da se u krškom slivu pritočne vode Neretve prevedu serijom krških polja prema Trebišnjici", upozorava akademik Spahić. Ističe da bujične poplave nisu novost, u Bih su zabilježene u Sarajevu u gradskoj četvrti Bistrik ispod Trebevića u 19. stoljeću, pa i prije deset godina kada su donijele razorne posljedice u Željeznom polju te su putevi i naselja bili zatrpani bujičnim nanosom. Klimatske promjene pogoduju katastrofama, ali nisu jedini uzrok.
>> FOTOGALERIJA Auti plutaju ulicama, domovi i ceste razoreni: Pogledajte posljedice stravičnih odrona i poplava u Donjoj Jablanici
"Obično građani kada nema aktualnih tema za razgovor, započinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini kao i svugdje događala su se nevremena sa velikim materijalnim štetama pa i ljudskim žrtvama. No danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestiraju u općem porastu temperatura, promjeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uvjetima koje potiču brze vremenske promjene sa izraženim vremenskim pojavama, posebno padavinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju znanstveni skupovi na temu adaptacija na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na iste nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani", smatra cijenjeni profesor i stručnjak kojeg pitamo i jesu li čelni ljudi BiH, kao i svi njihovi prethodnici na vlasti, pozvani dati odgovore o kamenolomu koji svega nekoliko stotina metara dalje od donje Jablanice radi bez dozvole, što su za Večernji list kazali članovi udruženja Eko akcija. Na terenu se također provodi sei kriminalističko istraživanje je li kamenolom jedan od uzroka velikog broja žrtava.
- Bujični proces, posebno onaj u slivu Neretve oko naselja Jablanica, na desnoj dolinskoj strani odakle započinje kanjon Neretve, odlikuje se izuzetno velikim padovima preko 60 stupnjeva. Prisustvo kamenoloma ispod kojeg se nastavlja dobodolina u kršu nije jedini krivac za ovakve bujične procese, jer su se isti desili i na drugim mjestima kao što je slučaj s Komadinovim vrelom, putnim odmaralištem koje se nalazi nizvodno od Jablanice. Infiltracija padavinske vode u karbonatnim padinama je iznimno mala, zbog odsustva tla i gustine ponora. Zbog toga krške padine su bezvodne i nisu obrasle gustom vegetacijom. Problem je, tvrdi struka, preizgrađenost u podnožju planina, ali i očigledno neznanje pojedinaca kojima je povjereno prostorno planiranje u BiH.
POVEZANI ČLANCI:
- Osobno se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcioniranja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem poduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda. A može se napraviti mnogo. Prije svega, treba proraditi svijest da sve što se radi u geografskoj sredini može imati i negativne posljedice. Bujice nastaju na uzdužnim profilima koja mogu biti zatrpana otpadom koja stvaraju čepove od tog smeća, pa se nabujala voda akumulira, time povećava pritisak na te čepove, buši ih i povećava dubinsku i bočnu eroziju, a erozivni materijal nosi u niže nadmorske visine stvarajući bujične poplave. One brzo nadolaze, stvarajući katastrofalne posljedice po stanovništvo i naselja.
Kao sveučilišni profesor uvidio sam da postoji potreba za stručnjacima Regionalnog i prostornog planiranja, koji bi radili, osim u državnim i kantonalnim resorima još i na nivou lokalnih zajednica (općina). Uveo sam poseban smjer na fakultetu da obrazujemo te stručnjake, pokazalo se da je ova ideja bila potpuno opravdana, jer neka naselja ne bi nikada bila izgrađena na sadašnjim lokacijama. Na mnoge hidroekološke probleme sam upozoravao entitetske i kantonalne vlade te resorna ministarstva ali bez odgovora, dok se stručnjaci koje obrazujemo jako teško zapošljavaju u resorima", objasnio je profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Kad bi se srušilo Sljeme Zagreb bi cijeli bio pod Ruševinama?