Raste broj djece i odraslih koje obiteljski liječnici šalju na uzimanje brisa za testiranje na hripavac. Hrvatski zavod za javno zdravstvo otvorio je punkt u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12 u Zagrebu, kamo na PCR testiranje dnevno dolazi i do 200 ljudi. Testiranja se provode i u županijskim zavodima. Donosimo neka od ključnih pitanja i odgovore o toj vrlo zaraznoj bolesti koja se pojavila u gotovo svim županijama.
Što je hripavac i koji su simptomi?
Hripavac (pertussis) koji se u narodu zove i "magareći kašalj" je akutna jako zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim simptomima sličnima prehladi, zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, često i ne posumnja na nju pa bolesnik neometano širi bolest. Za hripavac su karakteristični napadaji spazmatičnog kašlja. U HZJZ kažu da bolest ima tri stadija. U prvom, koji traje od jednog do dva tjedna, dolazi do curenja nosa ili začepljenja nosa te blago povišene temperature do 38°C. Javlja se i kašalj, disanje je otežano, pa može doći i do prestanka disanja ili apneje. Drugi stadij donosi napadaje kašlja u trajanju od dva do šest tjedana ili dulje. U tijeku i nakon napadaja kašlja javlja se povraćanje i malaksalost. Stanje se pogoršava kako bolest odmiče. Treći stadij je oporavak u trajanju oko dva do tri tjedna, koji ljeti traje kraće nego zimi. No u nekim slučajevima može potrajati i mjesecima.
Kod koga je rizik od obolijevanja najveći?
Bolest se uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Rizik obolijevanja i komplikacija i jest najveći u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba s vremenom se znatno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma. Oboljela osoba je izrazito zarazna prva dva tjedna. Zato je uzorak za laboratorijsko testiranje najbolje uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.
Jesu li moguće komplikacije?
Moguć je razvoj komplikacija bolesti, što ovisi o dobi, cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe. No bolest može završiti i smrću, zabilježeno je do 1,3 posto smrtnih slučajeva kod dojenčadi. U svijetu se godišnje evidentira oko 50 milijuna oboljelih i oko pola milijuna smrtnih slučajeva.
POVEZANI ČLANCI:
Je li cijepljenje obvezno?
Da, cijepljenje protiv hripavca dio je obveznog kalendara cijepljenja u Hrvatskoj. Uvedeno je još 1959. godine, a provodi se uglavnom tijekom prve, druge i pete godine života. Nažalost, u nekim županijama procijepljenost pada iz godine u godinu. Na primjer, u Splitsko-dalmatinskoj županiji primovakcinaciju je primilo 86 posto dojenčadi, a docijepljenih je oko 76 posto.
Kako se provodi prevencija i izolacija?
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca osigurava se redovnim cijepljenjem odgovarajućim cjepivima kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog liječnika, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj. O slučaju oboljenja ili sumnje na tu bolest treba što prije obavijestiti epidemiologa. Oboljele osobe, kao i one za koje se sumnja da su zaražene, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja, ovisno o tome što prvo nastupi.
Koliko je građana Hrvatske oboljelo?
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da je od početka godine do 24. studenog službeno zaprimljena 861 prijava hripavca u cijeloj Hrvatskoj, a prevladavaju prijave iz Splitsko dalmatinske županije i Grada Zagreba. Prijašnjih godina bilo je evidentirano u prosjeku od 90 do 100 slučajeva godišnje.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Večernji razotkrio kamp mafiju: Novinarka Dea Redžić objasnila kako je pao Pripuz
Antivakseri pokazuju rezultate.