'Imamo potencijal za proizvodnju sirovina koje sad uvozimo'

U organizaciji Večernjeg lista jučer je održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pogled unaprijed”. Na konferenciji se raspravljalo o četiri teme – poduzetništvu, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu, ekologiji i zelenoj transformaciji.

U nastavku donosimo izjave stručnjaka o poljoprivredi i industriji.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravka d.d: Trebamo biti konkurentniji, kvalitetniji i jeftiniji

Izazovi tranzicije snažno su se prelomili na sektor prehrambene industrije, poljoprivrede i prerađivačku industriju. Agresija na  Hrvatsku i ratna razaranja donijela su fizičko uništenje objekata, proizvodnje, progon ljudi i zbog toga se značajno kasnilo u započinjanju transformacije i poljoprivrede i cjelokupnog prehrambenog sektora u suvermenu konkurentnu proizvodnju. Zajednička poljoprivredna politika u kojoj Hrvatska sudjeluje već sedam godina naravno da je donijela nove izazove, ali mislim da je to također velika prilika za novi uzlet hrvatske poljoprivrede. Treba jačati sve politike koje pridonose konkurentnosti našeg prehrambenog
proizvoda. Različite politike bi trebale biti usmjerene na povećanje produktivnosti, poticanja inovativnosti, smanjivanja troškova obnove i modernizaciju proizvodnje kako bi naš proizvod bio kvalitetniji, konkurentniji i jeftiniji.

Dejan Bačani, vlasnik OPG-a Bačani: Mladi poljoprivredu danas trebaju raditi s glavom

Prehrambeni sektor je od osamostaljenja išao u dobrom pravcu, bili smo jedni od boljih proizvođača junetine u Europi. No u zadnjih desetak godina imamo konstantan pad proizvodnje. Problem je počeo nastajati drastičnije nakon ulaska Hrvatske u EU, kad poljoprivredno nismo bili spremni, jer nam se tada tržište počelo zasićivati stranim proizvodima i naša je proizvodnja gubila vrijednost. Zadnji su podaci da ima svega 3900 proizvođača mlijeka, a 90-ih i 2000-ih nas je bilo oko 60-65 tisuća. Ono što je danas negativno je da se i i dalje poticaji daju po grlu i po hektaru, a ne po proizvodnji. Ne može jedna krava dobiti iste poticaje, npr.
moja koja proizvodi 10.000 mlijeka, a susjedova 4500. Mladi danas trebaju biti svjesni da se poljoprivredu treba raditi s
glavom, a ne kako su naši stari radili. Ako nam dio proizvodnje ne uspijeva trebamo se okrenuti prema nečem drugom.

Mirko Ervačić, predsjednik Uprave Osatine: Nužan je zaokret da ne budemo sirovinska baza

Prijeratna proizvodnja, poljoprivredna i prehrambena industrija je bila preko 30 milijardi, danas smo došli na otprilike nekih 2,1, 2,2 pa ispod 2 milijarde eura znači pričamo o 15 do 17 milijardi kuna prihoda godišnje, što se vidi da je poljooprivredna i prehrambena
proiuzvodnja prepolovljena od prijeratne proizvodnje. Sada se trenutno dešava situacija da smo postali maltene sirovinska baza većini prehrambenih proizvoda, zapravo preko tri milijarde eura uvozimo u Hrvatsku. Mislim da trebamo krenuti u kompletnu proizvodnju da ne budemo sirovinska baza, već da napravimo naše proizvode, dodanu vrijednost i tu dodanu vrijednost kod sebe zadržimo. Što se tiče sadašnje politike nije dobro da od 170 tisuća poljoprivrednih subjekata imamo 12 ili 13 tisuća subjekata koji su u sustavu PDV-a, što znači da nemamo kontrolu nad proizvodnjom, a što se tiče fondova EU velike potpore su u većoj mjeri trebali
imati i veći subjekti jer oni su bili nosioci proizvodnje, dodane vrijednosti, novih tehnologija, a da bi sustavi manjeg volumena mogli živjeti i raditi.

Slaven Ružić, predsjednik Uprave PIK Vrbovec: Imamo potencijal za proizvodnju sirovina koje sad uvozimo

Prehrambena industrija jedna je od vodećih industrijskih grana, ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, industrijsku
proizvodnju, zaposlenost te razvoj poljoprivredne proizvodnje. Od osamostaljenja prehrambena industrija je također bila pogođena
nizom teškoća, gubitkom tradicionalnog tržišta, problematičnom pretvorbom i privatizacijom, smanjenim investicijama, starim
tehnologijama, te ukupnim padom konkurentnosti koji su doveli do toga da smo dio naših sirovina primorani uvoziti. Unatoč svemu
tome prehrambena industrija uspjela je zadržati stabilnost poslovanja, pokazati veću otpornost u odnosu na neke druge djelatnosti. I posljednja velika kriza uzrokovana pandemijom pokazala je kolika je važnost domaće prehrambene industrije i koliko je važno ulagati u istu. Mesna industrija ima najveći udio u prehrambenom sektoru RH. Podrijetlo proizvoda potrošačima je najvažnije, PIK Vrbovec najveći je nosač oznake meso s hrvatskih farmi. Surađujemo s više od 100 farmi, a iz hrvatskog uzgoja u PIK godišnje dođe preko 350 tisuća svinja što predstavlja 50 posto ukupne proizvodnje svinjogojstva u Hrvatskoj. Naš srednjoročni cilj je da u najvećoj
mogućoj mjeri supstituiramo uviz domaćom proizvodnjom, a za to će trebati vremena. Bitni su brza prilagodba i tržišna povezanost,
Hrvatska mora napraviti ubrzanu transformaciju poljoprivrednog sektora. S obzirom da smo uvoznici sirovina koje koristimo u  industriji, a imamo potencijal za proizvodnju istih to je područje koje moramo iskoristiti.