Na središnjem bečkom groblju u četvrtak popodne su se, uz katolički vjerski običaj, obitelj, rodbina, prijatelji te predstavnici Instituta za slavistiku Bečkog sveučilišta i Austrijske akademije znanosti i drugih austrijskih znanstveno-kulturnih institucija, kao i brojni predstavnici hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udruga u Austriji oprostili od akademika profesora emeritusa dr. sc. Radoslava Katičića, istaknutog hrvatskog filologa, slavista i znanstvenika svjetskog glasa i redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je preminuo u Beču 10. kolovoza u 90. godini života.
Komemoraciji i posljednjem ispraćaju akademika Katičića bila je nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
Vjerski ceremonijal predvodio je pater Jerko Matoš. Istaknuo je kako je teško naći riječi koje bi opisale značaj ovog jednog od naših najvećih jezikoslovaca, nazvavši akademika Katičića "oceanom nenametljivog znanja". Napomenuo je kako je prof. Katičić „unatoč svojoj potpunoj posvećenosti znanosti i dubokoj intelektualnosti nikad nije izgubio vezu s Bogom“.
Biranim riječima od akademika Katičića oprostili su se i njegove kolege i prijatelji, pročelnik Instituta za slavistiku Bečkog sveučilišta prof. dr. sc. Fedro Poljakov i sveuč. prof. dr. sc. Georg Holzer, Katičićev osobni prijatelj i uski suradnik, te predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku čiji je akademik Katičić bio počasni predsjednik, kao i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva Beč mr. Max Prenner.
Prof. Poljakov je rekao da je akademik Katičić kao osoba iznimno širokih obzora i interesa, u potpunosti predan svom zvanju, utjecao na položaj i mjesto bečke slavistike i da će „vječno ostati zapisan u njenoj povijesti“.
Prof. Holzer je govorio o nevjerojatnoj znanstvenoj i intelektualnoj fascinaciji kojom je prof. Katičić plijenio pozornost svojih studenata i suradnika. Dodao je kako je na predavanjima bio temeljit i sveobuhvatan u pristupu, ali i istovremeno živopisan u prikazivanju, vidjevši u svemu snagu povezivanja. Napomenuo je kako su predavanja nalikovala filmovima s nizom scenskih doživljaja. Ono što je prof. Holzeru bilo izuzetno značajno je uvijek biti u blizini akademika Katičića, kako bi od njega što je moguće više naučio.
U ime Austrijsko-hrvatskog društva Beč (AHD) od akademika Katičića, uz riječi zahvale, oprostio se je predsjednik AKD-a mr. Prenner. Istaknuo je kako je Društvo Katičićevom smrću izgubilo „prijatelja i mentora“ te da će njegovim članovima zauvijek ostati uzor.
„Prof. Katičić je bio univerzalni znanstvenik, kakvih danas ima jako malo“, rekao je mr. Prenner. Dodao je kako Katičićevo djelovanje kao filologa, povjesničara i jezikoslovca nema samo značaj za Hrvatsku s obzirom na to da je uživao visoki ugled širom svijeta. Napomenuo je kako to potvrđuje i njegovo članstvo u čak pet Akademija znanosti i umjetnosti, u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Norveškoj i Europskoj akademiji.
Glazbeni okvir emotivno dirljivog oproštaja od akademika Katičića koji će biti pokopan 29. kolovoza u 14 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj, dala je mezzosopranistica Sandra Wigh Hrašćanec uz pratnju Matije Košćala na orguljama. Prof. Katičić se tako nakon 42 godine provedenih u Beču vraća u svoj rodni Zagreb.
S obzirom na to da je Katičićeva supruga Ioanna grčkog podrijetla, nakon ispraćaja prema grčkom običaju, za dušu pokojnika se nazdravilo ispred paviljona gdje je održana komemoracija. Nakon toga svečana komemoracija održana je i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, na poziv hrvatske veleposlanice dr. Vesne Cvjetković, nekadašnje studentice prof. Katičića i njenog tadašnjeg mentora. Nakon uvodnih riječi veleposlanica je istaknula neke od Katičićevih zasluga.
„Kao jedan od potpisnika Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i inicijator Zagrebačkog lingvističkog kruga svoj rad na emancipaciji hrvatskog jezika Katičić je nastavio sve do svoje smrti. Time je uvelike pridonio osvješćivanju hrvatskoga jezika kao i hrvatskog nacionalnog identiteta“, rekla je dr. Cvjetković.
Na Katičićev doprinos promicanju samosvojnosti hrvatskoga jezika osvrnuo se je u svom pismu sućuti upućenom obitelji Katičić i ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, koje je veleposlanica pročitala nazočnima.
„Zasluge akademika Katičića za položaj i očuvanje hrvatskog jezika nije potrebno posebno isticati“, napomenuo je šef hrvatske diplomacije, dodavši kako je Hrvatska Katičićevom smrću izgubila „ključnog autora i posljednjeg živućeg potpisnika Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine“.
U ime Austrijske akademije znanosti govorio je njen član prof. dr. Gerhard Neweklowsky, istaknuvši Katičićevu čvrstinu, jasnoću i nepokolebljivost u stavovima, ali i njegovu istovremenu tolerantnost i spremnost na dijalog.
„Odlaskom akademika Katičića Austrijska akademija znanosti ostala je bez jednog od svojih najuglednijih članova“, rekao je Neweklowsky.
Glavni urednik Hrvatskih novina i kurator Hrvatskog centra u Beču Petar Tyran istaknuo je neprocjenjivu ulogu akademika Katičića u istraživanju i proučavanju gradišćanskohrvatskog jezika u sklopu standardnog hrvatskog jezika.
Pismo prof. dr. Elisabeth von Erdmann s bamberškog Sveučilišta i počasne predsjednice Njemačkog društva za kroatistiku te dopisne članice HAZU-a o tome kako je fascinirana Katičićevim neiscrpnim znanjem i njegovom spremnošću da ga podijeli s drugima te motiviranju mladih za rad, pročitala je Katarina Dorkin Križ iz hrvatskog Veleposlanstva.
Komemoraciju u hrvatskom Veleposlanstvu glazbenim tonovima uveličali su Josipa Bainac Hausknecht, mlada hrvatska sopranistica iz Vinkovaca uz pratnju supruga Davida Hausknechta na glasoviru, te grčka mezzosopranistica Maria Droulou. Izvođači su svojim sjajnim glazbenim nastupima nabijenim emocijama ne samo pokrili tri kulturološka kruga, hrvatski, austrijski i grčki, koja su privatno i profesionalno obilježila život i znanstveno stvaralaštvo akademika Katičića nego i oduševili publiku, kojoj je bilo teško zadržati suze.
Nakon kraće stanke publika je imala priliku vidjeti i dokumentaran film HRT-a „Živjeti filologiju“ o akademiku Radoslavu Katičiću, koji će kao veliki znanstvenik i veliki čovjek trajno ostati u srcu njegovih brojnih štovatelja, prije svega učenika, slavista i kroatista koji su izgubili svog velikog promotora.