Kolumna

Impresivni Petrina sam je sebi Superhik

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Impresivni Petrina sam je sebi Superhik
29.11.2016.
u 07:00
Čak i ako Povjerenstvo preširoko tumači zakon o sukobu interesa u slučaju Petrine, podnositi zbog toga kaznenu prijavu protiv čelnice tijela kojem je cilj za opće dobro učiniti dužnosnike boljima, nije samo pokušaj manipuliranja javnošću i politikantsko opterećivanje pravosuđa već i redikulozni primjer nerazumijevanja koncepta sprječavanja sukoba interesa
Pogledaj originalni članak

Zadivljujuće je kako osebujni Stipe Petrina reagira na nepravdu. Sam je sebi Superhik. Nevjerojatno je što je kao bogataš za naše kriterije u stanju učiniti kako bi se izborio za 1955 kuna koje kao kadar bez kojeg se ne može dobiva sjedeći na dvije stolice, uz onu načelnika Primoštena i županijskog vijećnika. Što je to trebalo njemu koji u Zagrebu i Primoštenu ima kuća vrijednih više od 10 milijuna kuna, na kojima ima prijavljenih 167.000 kuna zarade, uz sto tisuća eura štednje...!? Da mu je trebalo, ne bi godinama volontirao na dužnosti načelnika Primoštena, iako od svibnja 2013. prima “volontersku naknadu” od 6183 kune. Što mu je to trebalo i kao umirovljenom branitelju od 1995.!? Što je njemu koji je kao nitko izvrijeđao sudstvo trebalo tražiti pravdu na Upravnom sudu!? I još pred samu objavu presude raditi medijski pritisak na suce preko objave o redikuloznoj kaznenoj prijavi koju je podnio Uskoku protiv Dalije Orešković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Baš sada, i samo protiv nje, a ne prije godinu dana i protiv svih članova Povjerenstva koji su Petrinu kaznili s 10.000 kuna tumačeći da protivno zakonu prima dvije dužnosničke naknade. Eto, to sve govori koliko je Petrini stalo do pravde. Upustio se i u pravnička tumačenja, čak i prilično argumentirana. I samo Povjerenstvo daje mu za pravo da županijski vijećnici nisu na popisu dužnosnika. Petrina stoga tvrdi da ne obavlja dvije dužnosti za koje prima naknadu, već jednu. No, za Povjerenstvo je i vijećnik, iako ne mora ispunjavati imovinsku karticu, dužnosnik u širem smislu. Taj je stav pravedniji, ali Petrina s pravom pita je li Povjerenstvo time prešlo granicu dopuštenog tumačenja zakona. Tu je dvojbu Hrvatski sabor nadopunom zakona mogao riješiti, na što je Petrina i kao saborski zastupnik mogao skrenuti pozornost umjesto što se sada svesrdno angažira u osobnom interesu. Povjerenstvo je na taj problem upozorilo u lipnju u svom izvješću za 2015.

Upravni sud odlučit će tko je u pravu, ali čak i ako je to Petrina i dalje je nepravedno da pravilo o nedopustivom primanju dviju dužnosničkih naknada ne vrijedi i za one kojima je druga naknada za rad u lokalnim predstavničkim tijelima. Inače, nije prvi put da Povjerenstvo tumačenjem zakona iznalazi rješenja za situacije koje zakon nije i ne može unaprijed predvidjeti. Upravni sud im je već dao za pravo u nizu tumačenja pa i da zakonski popis dužnosnika nema značaj konstitutivnog akta već predstavlja pomoćno sredstvo te da su ovlašteni i dužni tumačiti zakonske odredbe.

Čak i ako su preširoko tumačili zakon, podnositi zbog toga kaznenu prijavu protiv čelnice tijela kojem je cilj za opće dobro učiniti dužnosnike boljim osobama na javnim dužnostima, nije samo pokušaj manipuliranja javnim mnijenjem i politikantsko opterećivanje ionako zakrčenog pravosuđa s besmislicama već i redikulozni primjer nerazumijevanja javne funkcije i antikorupcijskog koncepta sprječavanja sukoba interesa.
Ni prvi ni zadnji. Nedavno se i potpredsjednica Vlade za gospodarstvo Martina Dalić naljutila na Joška Klisovića zbog upita o rješavanju eventualnog sukoba interesa pri odlučivanju o strategijama i poslovanju Ine, s obzirom na to da joj je suprug član uprave.

Dalić je uzvratila kako je riječ o tendencioznom pitanju koje ne služi Klisoviću na čast (!?) jer ona nema privatni interes u Ini, već postoje podudarni nacionalni interesi nje i od bivše Vlade imenovanih članova uprave Ine. Premda, upravi cilj može biti recimo smanjenje broja zaposlenih ili gašenje dijela proizvodnje, što se ne mora poklapati s interesima ministrice i Vlade, a mogući su i drugi nepredvidivi potencijalni sukobi interesa pa je bilo uputnije da je Dalić kao odgovorna dužnosnica tražila mišljenje od Povjerenstva nego što se obračunava s onima koji postavljaju opravdana pitanja.
Ipak reakcije Petrine i Dalić govore da im je stalo do javne percepcije. I da je Povjerenstvo, premda je oporba (tada HDZ) bojkotirala njihov izbor, unatoč i negativnoj medijskoj klimi uoči izbora, te usprkos i odluci Ustavnog suda koji im je 2012. oduzeo ključne alate – prije svega mogućnost provjere imovnog stanja kroz uvid u podatke bankarskih i financijskih institucija, to antikoruptivno tijelo pod vodstvom bivše odvjetnice Dalije Orešković ipak je postalo respektabilna institucija. Iako i sami u svom godišnjem izvješću navode da je sustav provjere imovine dužnosnika postao “krnji institut čija je svrha i uloga bitno drugačija od one koju sustav imovinskih kartica ima u pravnim sustavima poredbenog prava” i da se kod nas ne utvrđuje nesrazmjer između prihoda i rashoda dužnosnika. Ali tko to čita i od onih kojima su usta puna borbe protiv korupcije.  

>>Pernar, Maras, Glasnović i Bulj postali su novi vladari Sabora

>>Stipe Petrina napao Božu Petrova zbog sastanka s Karamarkom

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
06:01 30.11.2016.

Moze mu biti, pa covjek koristi.. malo ih je koji nebi.