Zahvaljujući svjetskom pokretu WWOOF koji povezuje volontere, tzv. wwoofere s organskim poljoprivrednicima i uzgajivačima, i na hrvatske farme dolaze wwooferi iz cijelog svijeta besplatno raditi u zamjenu za smještaj i hranu. Izvorno značenje akronima WWOOF je Working Weekends on Organic Farms (rad vikendom na ekofarmama), no nadišao je okvire vikend-boravka. Prosječan wwoofer koji radi na hrvatskim farmama je mlada visokoobrazovana osoba od 18 do 35 godina, srednje i više klase, uglavnom europskog ili sjevernoameričkog podrijetla.
Najčešće dolazi sam, ponekad s prijateljima ili partnerima. Pokazalo je to prvo hrvatsko istraživanje o tzv. wwoofingu, raširenom u svijetu, koje su provele Larisa Dukić, Irena Ateljević i Renata Tomljenović iz Instituta za turizam. To istraživanje, “Wwoofing kao novi oblik transformativnog turizma u Hrvatskoj” objavljeno je u znanstvenom časopisu Socijalna ekologija. Hrvatska ima 36 domaćina u organizaciji WWOOF-a koji imaju organsku farmu. Najviše ih je u Istri. U svjetski pokret WWOOF uključeno je više od sto država, a funkcionira na nenovčanoj razmjeni između volontera i domaćina. U posljednjih 15-ak godina u svijetu je ubrzani porast potražnje za wwoofingom kao posljedica rastuće ekološke osviještenosti, interesa za organsku proizvodnju i održiv način života; ekspanzije posebice ekoturizma i volonterskog turizma, navode autorice.
Dolaze i poslovni ljudi
Domaćini WWOOF-a u Hrvatskoj s kojima su razgovarale su posljednjih godina ugostili stotinjak wwoofera iz cijelog svijeta. Wwooferi u prosjeku rade četiri do šest sati dnevno i borave na farmama od dva tjedna do dva mjeseca. Spavaju u šatorima, kamp-kućicama ili u kući domaćina. Ii dok na otocima i obali rade u masliniku ili vinogradu, pomažu oko uzgoja ljekovitog bilja, mandarina i orašastih plodova, u kontinentalnoj Hrvatskoj rade u uzgoju voća i povrća, s kokošima, svinjama, konjima, u proizvodnji domaće hrane, poput sira, mlijeka, džema, ajvara, vina... O profilu i motivima wwoofera ispitanica A u istraživanju kaže: „Rekla bih da se radi o srednjoj i višoj srednjoj klasi... Najčešće dolaze iz razvijenih zapadnih zemalja. Najviše iz SAD-a, Kanade, V. Britanije i Francuske. Međutim, mogu reći da sam imala goste iz raznih dijelova svijeta. Mladi ljudi uglavnom dolaze jer traže nekakve alternativne puteve, žele vidjeti je li moguće skladno živjeti sa zemljom i od zemlje. Okrenuti su prirodi, kreativni su. Neki žele i sami pokrenuti održivo gospodarstvo“. No, posvjedočila je da ima i poslovnih ljudi koji bježe od stresa, uredskog posla i gradske svakodnevice: “Wwoofre radi vrlo stresan posao vezan uz trgovinu i međunarodne odnose i jedva čeka da se makne iz te gužve poslovnog svijeta i dođe raditi na polje“.
Volonteri sami pokrivaju troškove putovanja, osiguranja. Ispitanica A priznaje da ju je u uključivanje u WWOOF motiviralo dobivanje volonterske pomoći: „To je puno zemlje i jako puno posla za jednu osobu, a nemam toliko velike prihode da mogu zaposliti stalne radnike. Tako mi je prijateljica sugerirala da se umrežim u WWOOF jer je smatrala da bi mnogi mladi bili zainteresirani za rad na mojem imanju u zamjenu za smještaj. Moja je prijava prihvaćena i tako je sve počelo.“
Povezivanje i kontakti
No, neke poljoprivrednike motiviraju i drugi razlozi jer, ističu autorice, nerijetko na wwoofere gledaju kao na „pogled u svijet“ pomoću kojeg uče o različitim kulturama i povezuju se s ljudima koji dijele iste ili slične ideale, vrijednosti i stavove. „Glavni razlog što smo počeli s wwoofingom želja je za upoznavanjem mladih ljudi iz raznih dijelova svijeta. Također, moja žena i ja htjeli bismo jednoga dana tako putovati pa će nam kontakti koje održavamo sa svojim posjetiteljima biti korisni“, navodi ispitanik B. Udomaćivanje wwoofera može biti i strategija borbe protiv osamljenosti i izolacije seoskog života, pa ispitanik C kaže: “Na taj se način i spajamo sa svijetom jer smo izolirani.“ Dok su za ispitanika B iskustva s wwooferima odlična, ispitanica A kaže da su joj iskustva različita, a neki volonteri su bili toliko divni da bi ih posvojila... No, ispitanik C priznao je sljedeće: „Problem je bio što od tih četvero gostiju koji su dosad bili kod nas troje nije imalo nikakvog iskustva u takvom tipu posla i cijeli život proveli su u gradu.
Oni bi pokazivali volju da pokušaju nešto obaviti, ali nisu imali dovoljno znanja te nisu bili spremni do kraja obaviti povjeren im posao“. Wwoofere koje više motivira mogućnost jeftinijeg načina putovanja i boravka u destinaciji obilježava, prema riječima domaćina, manja zainteresiranost i angažman i obično dolaze u srpnju... No, ispitanik B za wwoofere ima samo riječi hvale: „Primijetio sam kod svih da su ekološki puno osvješteniji od Hrvata... Traže rad i aktivnosti, a ne odmor“. Autorice istraživanja zaključuju da tzv. wwoofing ima potencijal ojačavanja hrvatske ekonomske, društvene i ekološke održivosti, pogotovo u ruralnim područjima.
pa to je rad na crno to bi trebalo prijavit