“Najveća radost Moslavcu su njegove gorice, mili njegovi vinogradi. Oni su mu ponos i dika. Vinograd mu je prva briga i zabava, njegov miljenik, kamo u svako doba najradije zalazi. Lijep mu je kada se zeleni, lijep kada je obrodio slatkim grožđem...!” – pisalo je u pučkoj Danici daleke 1887., kada još turisti nisu ni postojali. Moslavci su uspjeli sačuvati svoje vinograde, kvalitetu svoga slatkog grožđa i vina te su spremni na navale turista. A kad dođu, ne propuštaju Moslavačku vinsku cestu s 20-ak vinarija, kleti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje se može probati domaća vina i kuhinja. Vinari u brojnim kletima nude degustaciju i prodaju svojih vina u buteljama ili direktno iz bačve.
– Moslavačka vinska cesta sinonim je za odlična vina, ukusna i bogata domaća jela, ugodno i domaćinsko ozračje – poručuju iz Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije.
Može i biciklima
Vinogradi se u Moslavini uzgajaju još od rimskog doba, sva povijesna previranja i sve bolesti koje su napadale vinovu lozu na ovom području nisu uspjele uništiti tradiciju. Vinograde su na ovom području imali i velikaši Erdödy. Kao i svaku vinsku cestu, i ovu moslavačku krasi predivna priroda pa je idealna i za obilazak biciklom, no mora se paziti da se ne pretjera s degustacijom vina... Moslavina je domovina autohtonih sorti grožđa od kojih se dobiva vina moslavac, dišeća ranina (belina) i škrlet koji je ujedno i najtraženiji jer uspijeva samo u Moslavini te je i brend ove regije. No tu su i bijeli pinot, rizling (graševina), frankovka i druga. Prva brendirana hrvatska sorta škrlet prvi put se, pak, spominje 1856., a prije 70-ak godina škrlet je afirmirao agronom Lujo Miklaužić. Škrlet se danas uzgaja na dvjestotinjak hektara (površina vinograda u Moslavini je, inače, 453 ha), a daje kasno bijelo vino s laganim slatkastim okusom u svojoj polusuhoj varijanti.
– Izuzetno ugodna aroma i skladan okus ovoga vina kada je ono proizvedeno odgovarajućim tehnološkim postupkom i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska – hvale ga poznavaoci.
Spomenici sakralne baštine
Iako su vinske ceste prvenstveno namijenjene promociji vina, imaju i drugih sadržaja. Uz prekrasne krajolike na potezu Moslavačke vinske ceste su i neki spomenici sakralne baštine. Tu je crkva sv. Mihaela Arkanđela u Velikoj Ludini iz 1761., kapelica sv. Fabijana i Sebastijana u Donjoj Gračenici iz 1718., koja predstavlja rijedak primjer očuvanog drvenog sakralnog graditeljstva Moslavine. U Osekovu se nalazi crkva sv. Ane, sagrađena krajem 17. stoljeća, čija je unutrašnjost bogato ukrašena slikama, oltarima i propovjedaonicom, a u Kutini je crkva sv. Marije Snježne iz prve polovine 18. stoljeća.
Tradicionalna moslavačka arhitektura vidi se i u tzv. Malom trijemu u Zagrebačkoj ulici u Popovači. Riječ je o obnovljenom starom drvenom trijemu koji je danas muzejski prostor i nosi ime poznate popovačke slikarice i pjesnikinje Zorke Sever. Blizu je i rimski kompleks Ciglenice gdje su otkriveni ostaci većeg stambenog objekta iz doba vladavine Rimljana, a što je sve tamo nađeno, može se vidjeti u Muzeju Moslavine u Kutini, koji je smješten u staroj kuriji obitelji Erdödy u Kutini. Tu su izlošci iz prapovijesti, antike i razvijenog srednjega vijeka pronađeni na području Moslavine i dijelova Posavine i zapadne Slavonije. Najstariji predmeti potječu iz 5. tisućljeća prije Krista.
Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici okupi najviše posjetitelja od svih turističkih manifestacija u županiji. Iz Zagreba, recimo, tada vozi Kesten-cug. Inače, mjesto koje početkom listopada Kestenijadom privuče tisuće ljudi i ime duguje kestenu.
Voloderske jeseni u rujnu jedna je od najstarijih manifestacija u nas posvećena berbenim običajima, vinu i vinogradarima, a među najvećima je i izložba MoslaVINA posljednjeg vikenda u svibnju u Kutini.
13. izdanje Siscia jazz festivala očekuje goste Siska krajem lipnja i početkom srpnja. Na tom festivalu tradicionalno gostuju brojni majstori jazza i bluesa iz cijeloga svijeta, a tako će biti i ove godine.
Obilje sadržaja na velikom susretu nacionalnih manjina
Kolovoz je vrijeme za tradicionalne Lipovljanske susrete, središnju i najveću manifestaciju nacionalnih manjina RH. Traju tri dana, a goste tada u Lipovljanima dočekuje bogat kulturni, sportski i zabavni program.
