Imunolog otkriva u čemu vidi veću opasnost od koronavirusa koji je još nedavno paralizirao svijet

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je novi popis virusa i bakterija koji imaju potencijal za izazvanje pandemije. Dodaci su ovom popisu virus influenza A, dengue i virus majmunskih boginja, između ostalih. No lista sada broji više od 30 unosa, a na prijašnje dvije, oblikovane 2017. i 2018., bilo je tek tucet bakterija i virusa za koje se procijenilo da mogu izazvati globalnu zdravstvenu hitnost, dakle i pandemiju. Zapravo se radi o popisu koji nudi smjernice za potrebu prikupljanja znanja o tim patogenima kako bi se ne samo spriječilo njihovo širenje nego uopće izbjegla mogućnost da oni naprave krizu i u lokalnim zajednicama, odnosno da ih se može kontrolirati. Posebno zbog klimatskih promjena, deforestacije, urbanizacije i sve dostupnijih putovanja.

Više od 200 znanstvenika provelo je oko dvije godine procjenjujući dokaze o 1652 vrste patogena kako bi odlučili koje uključiti na popis. Među više od 30 prioritetnih patogena nalazi se skupina koronavirusa poznata kao Sarbecovirus, čiji su dio dobro nam poznati SARS-CoV-2 i Merbecovirus, koji uključuje virus koji uzrokuje respiratorni sindrom Bliskog istoka, odnosno MERS. Razlika je u odnosu na prethodne popise što su oni uključivali specifične viruse koji uzrokuju teški akutni respiratorni sindrom, dakle SARS, i MERS, ali ne i cijele podrodove kojima pripadaju.

Imunolog Zlatko Trobonjača objasnio je da se pri određivanju novih dodataka ovoj listi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji gleda genom, je li RNK ili DNK. – Koronavirus, virusi influenze te mnogi drugi, i to baš najopasniji, imaju RNK genom. Zna se da je RNK genom puno skloniji mutacijama nego DNK. DNK se često relativno vjerno prepisuje kod virusa poput primjerice virusa velikih boginja koji se, s obzirom na to da je DNK virus, ne mijenja, pa je lako bilo napraviti cjepivo s kojim smo ga iskorijenili. Kod RNK virusa koji se jako mijenjaju postoji velika sklonost mutacijama. A kako imaju veliku sklonost mutacijama, stvaraju sojeve i varijante poput, recimo, koronavirusa ili gripe ili HIV-a koji je isto RNK virus.

POVEZANI ČLANCI:

Takvi virusi relativno brzo mutiraju proizvodeći nove sojeve. Tako proizvedete cjepivo protiv jednog soja, a pojavi se novi koji ne reagira na to cjepivo, odnosno zaobilazi ga kao kod koronavirusa. Kod gripe je to problem već desetljećima. Po tome u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prosuđuju koji virus ima veliku sklonost mutacijama i stvaranju novih sojeva i varijanti te na temelju toga mogu predvidjeti što bi se moglo s tim virusom u budućnosti događati. S druge strane gledaju koju kliničku sliku izaziva, to je ono drugo što je kod virusa jako važno. Kakva je težina kliničke slike? Je li virus smrtonosan? Kakve posljedice zaraza izaziva itd. Tako se pokušava utvrditi koliko je on opasan ako bi se pojavila nekakva virusna varijanta koja bi se tako brzo širila ili bila sklona mutacijama i tako zaobilazila imunost – kaže prof. Trobonjača.

Na popisu je, dakle, i virus majmunskih boginja, koji je izazvao globalnu epidemiju boginja 2022. i nastavlja se širiti u džepovima središnje Afrike. Virus se smatra prioritetnim, isto kao i njegov rođak, virus variole, koji uzrokuje velike boginje, unatoč tome što je iskorijenjen 1980. Izgleda, prema pisanju Naturea, da je to zato što se ljudi više ne cijepe redovito protiv virusa i stoga ne postaju imuni, a njegovo bi neplanirano širenje moglo izazvati pandemiju. Čak se tvrdi kako bi taj virus teroristi potencijalno mogli koristiti kao biološko oružje.

Prof. Trobonjača veću opasnost vidi u virusu influenze nego u koronavirusu koji je još nedavno paralizirao svijet. Nekih sedam virusa influence A sada je također na popisu, uključujući podtip H5, koji je izazvao epidemiju kod goveda u Sjedinjenim Državama. – I prije trideset godina govorili smo o tome koji bi virus potencijalno mogao biti opasan i pri tome smo uvijek spominjali virus influenze. Ne i koronavirus jer za oboljele on je bio bezazlena prehlada, tko je uopće mogao pomisliti da će iskrsnuti kao globalni problem. Svi smo spominjali infekcije influence, pogotovo sad, recimo, u kontekstu pojave ptičje gripe. Ptičja gripa ima smrtnost nešto manje od 60 posto, ali srećom ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, nego samo s ptica, odnosno s peradi na čovjeka. Do sada nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa sa sisavca na sisavca u svijetu.

 POVEZANI ČLANCI:

A to bi bilo strahovito pogubno s obzirom na golemu smrtnost. Prema tome, sigurno je da virus gripe ima potencijal biti strahovito patogen, pogotovo virusi gripe koji imaju receptore pa se lijepe u donjim dijelovima dišnog sustava, upravo to je ptičja gripa. Nalaze receptore u donjim dijelovima dišnog sustava, izazivajući investicijsku pneumoniju i smrt, vrlo često. Meni se čini da je u tim virusima najveći potencijal, ali teško je to reći. Dakle, može se slično dogoditi i s drugim virusima poput virusa Zapadnog Nila, Nipah virusa, chikungunye... Ima puno RNK virusa koji imaju golemi potencijal da naprave globalnu pandemiju i veliku štetu ljudima. Mislim da je ta opasnost čak veća nego kod onih virusa kojih smo se najviše bojali prije, poput ebole i posebno Marburga koji ima smrtnost od gotovo 80 posto.

Čini mi se da ovi virusi imaju puno veći potencijal napraviti nekakvu globalnu pandemiju naravno dodatnom mutacijom i sklonošću širenju među ljudima nego ovi virusi koji imaju golemu smrtnost, ali upravo zahvaljujući tako izrazitoj virulentnosti ne mogu se proširiti. Kada se pojavi u nekoj zajednici, vjerojatno će je ubiti prije nego što se uspije proširiti na drugu zajednicu – kaže naš sugovornik, opisujući kako virusu nije u interesu da brzo ubije svog domaćina, nego da ga sporo ubija i da se za to vrijeme dok ga ubija uspije preseliti na novog domaćina.

– Inače se ne može širiti, ebola i Marburg toliko su patogeni da plaćaju danak svojoj virulentnosti, ne mogu se proširiti u globalnu pandemiju. Za razliku od ovih drugih koji su manje patogeni, manje virulentni i po toj logici se uspijevaju širiti poput, recimo, koronavirusa – kaže prof. Trobonjača. Mnogi od prioritetnih patogena trenutno su ograničeni na određene regije, ali imaju potencijal širenja globalno. Osim popisa prioritetnih patogena, istraživači su također izradili zaseban popis 'prototipnih patogena', koji bi mogli služiti kao modelne vrste za osnovne znanstvene studije i razvoj terapija i cjepiva. Razvijanje cjepiva za jednog člana obitelji donijet će povjerenje znanstvenoj zajednici da je u boljem položaju za rješavanje velike javnozdravstvene opasnosti za te viruse.

>> FOTOGALERIJA Previše proteina štetno je za zdravlje: Ovo je šest znakova da pod hitno morate smanjiti unos