Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak prošle godine u prosjeku više za 10,6 posto, dok su u odnosu na veljaču u prosjeku više za 0,8 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
To znači da je inflacija oslabila četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, budući da su potrošačke cijene u studenom prošle godine bile veće za 13,5 posto, u prosincu je godišnja inflacija bila veća od 13 posto, 12,7 u siječnju i 11,9 posto u veljači.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), hrana, piće i duhan su u odnosu na lanjski ožujak poskupjeli za 15,3 posto, industrijski neprehrambeni proizvode bez energije 9,3 posto, usluge 8,2 te energija 7,5 posto.
Na mjesečnoj razini rast cijena procijenjen je za industrijske neprehrambene proizvode bez energije za 2,2 posto, hranu, piće i duhan za jedan posto i usluge, za 0,2 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni energija je u odnosu na veljaču pojeftinila za za 0,7 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2023. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objavljuju se 17. travnja.
Video: Od prvog travnja velika promjena na bankomatima: Uvode se novi apoeni
Moj skromni novčanik kaže 40-50%. Ono što se prije 5 godina moglo kupiti za 100 kuna, sada košta više od 100 eura. Prije 5 godina, bilo što da sam kupovala (od špeceraja) bilo je manje od 100 kuna, a danas sa šarenim papirima zvanim euri ne mogu dosta napuniti novčanik. Zato sam i prešla na gotovinsko plaćanje, kao neku samokontrolu. jer plaćanje karticom (pogotovo na rate) može postati skupo zavaravanje. Masa ljudi je još uvijek zbunjena sa malim brojkama, pa troši i ono čega nema, ali, nažalost, brzo će i to na naplatu.