Inicijativa triju mora ratom u Ukrajini dobila na važnosti

Ruska invazija na Ukrajinu aktualizirala je važnost Inicijative triju mora i ciljeva zbog kojih je prije točno desetak godina ta inicijativa osnovana, kako bi osnažila dijalog i ubrzala suradnju zemalja srednje i istočne Europe između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Ideja međudržavne suradnje i neformalnog saveza zemalja na potezu Jadran – Baltik – Crno more, koja nije bila nova, ali nikad nije bila realizirana, dobila je nakon otvorene ruske agresije na Ukrajinu novi zamah, o čemu svjedoči niz konkretnih regionalnih energetskih, prometnih i digitalnih infrastrukturnih projekata pokrenutih u okviru ove inicijative posljednjih nekoliko godina.

Povezivanje zemalja srednje i istočne Europe na početku je nailazilo na sumnjičavost i otpor, pogotovo kod zemalja "stare" Europe, osobito Njemačke, čije je gospodarstvo ovisilo o energetskoj suradnji s Rusijom i koja je sa skepsom gledala na sve inicijative koje su okupljale zemlje koje se nalaze između Njemačke i Rusije. Ruska invazija, međutim, to je promijenila, a Inicijativa triju mora, koju su prije desetak godina, uz pokroviteljstvo Sjedinjenih Država, pokrenule Poljska i Hrvatska, u međuvremenu je dobila snažnu potporu Europske komisije i Njemačke, koje su, uz SAD, postale stalne partnerice ove inicijative.

Iako je ključna zadaća Inicijative triju mora poticanje investicija u infrastrukturu koja povezuje članice inicijative, u cilju jačanja suradnje na osi sjever – jug, ne treba čuditi što je i jučerašnji summit Inicijative triju mora održan u Vilniusu u Litvi protekao u sjeni rata u Ukrajini. Litva je jedna od najodlučnijih saveznica Ukrajine u EU, a u Vilnius je stigao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kako bi na razgovoru s predstavnicima zemalja srednje i istočne Europe razgovarao o potpori Ukrajini u trenutku kada se ta zemlja zbog smanjenih isporuka oružja i streljiva od zapadnih saveznica, ponajprije SAD-a, nalazi u iznimno osjetljivoj i opasnoj situaciji. Zelenski je jučer apelirao na dodatnu isporuku sustava protuzračne obrane nakon što je Rusija s 40 raketnih projektila i 40 dronova izvršila još jedan silovit zračni udar na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u nekoliko ukrajinskih regija.

VEZANI ČLANCI: 

"Sada je glavni zadatak dati sve od sebe da ojačamo naš sustav protuzračne obrane, zadovoljimo hitne potrebe ukrajinskih obrambenih snaga i konsolidiramo međunarodnu podršku kako bismo mogli poraziti ruskog agresora", poručio je Zelenski putem društvenih mreža uoči dolaska u Litvu, ponavljajući da Rusija ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini nego i svim zemljama koje graniče s Rusijom i poštuju međunarodno pravo. Predstavnici zemalja članica inicijative, a riječ je o 13 članica Europske unije – Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Litvi, Latviji i Estoniji – jučer su prihvatili deklaraciju o promicanju suradnje s Ukrajinom i Moldavijom, koje su u ovom trenutku izravno na udaru Putinova agresivnog ekspanzionizma, Ukrajina vojnog, a Moldavija hibridnog, barem zasad.

Hrvatsku je u Vilniusu, u kojem je prošle godine održan i summit NATO-a, predstavljao ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, uz dosad najbrojnije hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, s obzirom na to da će se u litavskoj prijestolnici razgovarati i o konkretnim projektima i suradnji na području prometa, energetike, vojne mobilnosti i digitalizacije regije između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, ali i šire, kako je to najavio litavski predsjednik Gitanas Nauseda.

FOTO Plenković danas slavi rođendan, pogledajte kako se mijenjao od 2010.