Ma nema tu nikakvog strateškog rješavanja problema. Kad vi novinari njih nagazite, oni nas idući dan istjeraju na teren i rade spektakl za medije. Da seljaci hoće tužiti, dobili bi parnice samo tako jer osim veterinarske inspekcije uzorke na terenu uzimaju i vozači iz mljekara i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije koji za to nisu ovlašteni, samo kako bi se uštedjelo 10-ak tisuća eura na veterinarskim stanicama.
Kod mnogih seljaka nije ni utvrđen povišen aflatoksin u mlijeku, ali im je naprasno obustavljena isporuka. Mljekarama se ne da po 200 litara u neku zabit. Dapače, u odbijenici za mlijeko stoji kako su im našli više od dopuštenih 0,05 mikrograma aflatoksina po kilogramu, ali ne i koliko, a umjesto da se uzorkuje mlijeko onih farmera kod kojih je laktofriz pozitivan, panično se uzimaju uzorci stočne hrane i njima zatrpavaju laboratoriji. Što će kasnije sa zatrovanom hranom, jer će na najmanje 250 od 560 spornih farmi biti pozitivna na aflatoksin, a nitko nema pojma ni kako će je zamijeniti. Neki farmeri imaju pet tona, a neki i pet prikolica, a dosadašnjih “zamjenskih” 300 tona sigurno nije došlo iz robnih rezervi, kako je najavljeno. Jakovina je još lani seljacima poručio da kukuruza nema – kaže naš dobro obaviješteni izvor iz Ministarstva poljoprivrede, u kojemu ni više od tri tjedna otkako je javnost doznala o aflatoksinu u hrvatskom mlijeku, još pouzdano ne znaju što je uzrok, gdje, odakle ni kojih je razmjera aflatoksično mlijeko ili stočna hrana.
Za litru 20 lipa
Poput seljaka koji su ga ljetos molili za kišu, resorno ministarstvo ovih dana moli boga da aflatoksin u tjedan dana nestane. Zamjenske hrane na dugi rok nema i država bi je trebala platiti Belju i Žitu. Bioplinare nisu lude unedogled primati toksično mlijeko u kojemu “slabo ima metana”, tvrdi naši izvor, kamoli po litri seljaku platiti 20 lipa. Seljaci istočne Hrvatske koji svakodnevno već tjedan dana gube oko 170.000 kuna, očito će biti sretni i ako im Jakovina za “najbolje i najzdravije mlijeko u regiji”, kako je tvrdio ovih dana, plati 20 lipa umjesto tražene tri kune. Uostalom, dodaje, najveće mljekare ovih dana ne trebaju ni zdravo hrvatsko mlijeko jer su im skladišta pretrpana mlijekom povučenim iz BiH i Hrvatske, dok dobavljačima iz Mađarske, Njemačke i drugih zemalja ne mogu reći da ga ne žele. Njima promet pada, a istarskim mljekarima ili pak Veroniki iz Desinića promet raste 30-50 posto.
I dok Srbi svoju aferu s aflatoksičnim mlijekom rješavaju preko noći vraćanjem praga aflatoksina s EU 0,05, na 0,5 mikrograma po kilogramu – tješeći se kako te količine još dopuštaju dvije trećine država u svijetu – njemački Spiegel objavio je kako je na više od 3500 farmi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Saksoniji, Brandenburgu, Šleziji-Holštajnu kao i u Nizozemskoj dospjelo 10.000 tona pljesniva srpskog kukuruza od 45.000 tona pristiglih u hannoversku luku. U Njemačkoj je, kao i kod nas, maksimalno dopuštena razina aflatoksina B1 u stočnoj hrani 0,02 miligrama po kilogramu, a u srpskoj je, navodno, bilo i 0,204 miligrama. Još su se lanjskog listopada srpski mediji raspisali o tome da je u njih oko 70 posto uroda kukuruza kontaminirano plijesni, nakon što je sustav za rano upozoravanje EU RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) od talijanskih vlasti dobio dojavu o otkrivenom toksinu u pošiljci kukuruza koji je Srbija preko Hrvatske izvezla u Italiju.
Je li moguće da je nakon povratka taj isti kukuruz zapeo u Hrvatskoj, nitko sa sigurnošću ne može tvrditi, kao ni zašto je pod povećalom samo istočna Hrvatska, dok je prema službenim statistikama, nakon što je lanjske berbe ostala “kratka” za oko 300.000 tona kukuruza, RH u 2012. uvezla samo 13,5 tisuća tona u vrijednosti 9,8 milijuna dolara iz Srbije, BiH i Mađarske, a izvezla 106 tisuća tona za 37 milijuna dolara. Na upit koliko je dosad uzoraka uzeto iz mješaonica stočne hrane u Hrvatskoj, osim na farmama, iz Ministarstva poljoprivrede tjedan dana nismo dobili odgovor, kao ni na brojna druga pitanja.
Neslužbeno doznajemo da su u cijeloj 2012. u hrvatskim mješaonicama stočne hrane uzeta i na mikotoksine pregledana 32 uzorka. Svi su bili negativni. No, uz 30-ak komercijalnih imamo i mnogo onih u kojima “čiče” stočnu hranu na dvorištu miješaju lopatom, doznajemo od seljaka. Uvidom u stranice Poslovne Hrvatske nije teško vidjeti da su, unatoč 30-ak tisuća muznih krava manje, u mnogim mješaonicama prihodi lani rasli i 30 posto, slično i dobit. I ne rade sve besprijekorno. Večernji list u posjedu je zapisnika veterinarske inspekcije iz srpnja lanjske godine kojim se jednom peradarstvu na sjeveru Hrvatske nalaže da neškodljivo uništi više od 100.000 jaja kontaminiranih toksičnim kokcidiostatikom diklazurila od 2,26 mikrograma po kilogramu, koji je, prema sumnjama inspektora, u njih dospio iz rinfuzne hrane jedne od mješaonica. Lijek koji se primjenjuje kao dodatak hrani za liječenje parazitarne kokcidioze u tovnih pilića, kokoši nesilica te pura za tov, ne bi se smio nalaziti ni u mesu i jajima, kamoli u krmnoj smjesi za nesilice.
Ipak, teško je vjerovati da je do svih 600-tinjak spornih farmi stigao švercani kukuruz iz Srbije, BiH ili Mađarske koje, kao i ostale zemlje u regiji, imaju problema s aflatoksinima.
– On je mogao i legalno stići u RH jer se na granici ne uzorkuje baš svaki tegljač koji ulazi, možda ni svaki stoti, a to su tisuće tona koje su poslije mogle završiti pomiješane u silosima – kaže naš izvor. A dok se inspekcija razletjela po terenu sve se moglo već sto puta zataškati.
Smjenjuju pomoćnicu?
I mlijeko s farme 70 muznih krava Antuna Lasla, čelnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, inače kooperanta Vindije, pozitivno je na aflatoksin. Šverca kukuruza, kaže Laslo, ima, no kod njega je na farmi sva hrana iz vlastite proizvodnje, što znači da je plijesan ipak došla i u domaću hranu. U uzorku mlijeka koji je sam uzeo s farme bilo je 0,07, a u Vindijinu 0,09 miligrama. Činjenica je da brzinski orijentacijski test može biti i lažno pozitivan. No ima seljaka kod kojih je nekoliko uzastopnih uzorkovanja pokazalo da u stočnoj hrani nema mikotoksina, a u mlijeku ima, tvrdi Laslo. Jakovina i mjerodavne službe ministarstva, međutim, i dalje nemaju odgovora.
– Na čitavom terenu je užas, seljacima već isključuju i struju na farmama jer neke mljekare od prosinca nisu platile isporučeno mlijeko. Sramota, svaki je ministar nešto napravio za seljake, a Jakovina je u godinu dana sve urušio – tvrdi Laslo, koji se pita i kako ministar najavljuje zamjensku hranu iz robnih rezervi kad je njemu osobno još ljetos rekao da tamo nema kukuruza. Sve je očitije i da aflatoksin u hrvatskom mlijeku, koji ministar nakon mjeseci ignoriranja problema u okruženju misli riješiti sa pet milijuna kuna, nije tek od veljače ove godine, smatra Laslo te najavljuje i tužbe seljaka protiv države.
Ministar Jakovina i čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić u petak su apelirali na farmere proizvođače da se strogo pridržavaju naputaka o prehrani krava i na taj način što prije počnu proizvoditi zdravstveno ispravno mlijeko koje će ponovo otkupljivati mljekarska industrija. U međuvremenu, neslužbeno doznajemo, Jakovininoj su pomoćnici Mirjani Mataušić Pišl ukinute dosadašnje ovlasti, na što su iz ministarstva kratko odgovorili da to “nije točno”.
Je li se sve to moglo prije i bezbolnije riješiti, umjesto da (ne)sposobni za svu zbrku ovih dana najviše krive novinare? Neosporna je, naime, činjenica da su mljekare prije prestanka otkupa sve mlijeko otkupljivale i razrjeđivale kako bi dobile pravi “recept” ispod 0,05 mikrograma. No, ministar poljoprivrede i njegove superstručne službe mogle su odlučiti i da se eventualno pozitivno mlijeko pretvori u mlijeko u prahu ili kondenzirano i dodaje u stočnu hranu kao komponenta. Tako se razrijedi, a propisi u krmnoj smjesi za goveda, koze i ovce dopuštaju i 0,02 miligrama po kilogramu, tvrdi naš izvor.
>> Akcijski plan za mliječni sektor: U otkup vraćeno 42 posto mlijeka
>> Seljaci će dobiti odštetu, ali Jakovine ne želi reći iznos