Aula Sveučilišta u Zagrebu bila je jučer pretijesna za sve koji su došli poslušati panel diskusiju o direktivi o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu, koja je trenutno na usuglašavanju između Europske komisije, Vijeća i Europskog parlamenta.
O dokumentu koji je izazvao pravi lobistički rat u europskim institucijama raspravljali su europarlamentarci Dubravka Šuica i Željana Zovko (HDZ) te Jozo Radoš (HNS), ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i Romana Matanovac Vučković, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a u prilično žustroj dvosatnoj diskusiji Radoš je ostao usamljen u kritici nove direktive, dok su panelistice redom isticale kako je riječ o dokumentu koji, unatoč oprečnim informacijama, neće značiti kraj interneta, nego će ga učiniti znatno poštenijim mjestom nego što je sada.
Prava korisnika ostaju ista
Riječ je, naime, o direktivi koja bi trebala regulirati autorska prava kada je riječ o dijeljenju novinskih tekstova, fotografija i drugih medijskih, audiovizualnih i glazbenih sadržaja u komercijalne svrhe te uvesti posebno pravo novinskih izdavača.
Video - Rasprava 'Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU'
- Nijedna odredba ove direktive nije usmjerena na prava krajnjih korisnika. Direktiva neće ubiti internet niti uvesti cenzuru, a krajnji korisnici na internetu i dalje će moći raditi sve što sada mogu - istaknula je profesorica Matanovac Vučković. Uvjerena je da će direktiva, koja je nakon prve rasprave i odbacivanja u Europskom parlamentu dorađena nizom amandmana, jamčiti pravičan balans između kreativnih industrija i velikih internetskih platformi poput Googlea, koji sada medijske sadržaje dijeli bez ikakve naknade.
- Članak 11. ove direktive uvodi novo pravo novinskih izdavača, kako bi mogli pratiti kako se njihovi sadržaji umnožavaju i dijele i za to dobiti pravičnu naknadu - kazala je Matanovac Vučković. Upozorila je na to da internetske platforme zadnjih 20 godina uz preneseni medijski, glazbeni i audiovizualni sadržaj objavljuju i reklame, a sada će, kaže, morati sjesti s autorima i za to ugovoriti pravične naknade.
I ministrica Obuljen ističe kako direktiva u fokus stavlja autore, vrijednost njihova rada i doprinos društvu te kako se Vlada u podršci ovoj direktivi vodila načelom da autorska prava moraju biti jednako zaštićena i u analognom i u digitalnom vremenu.
Dubravka Šuica naglasila je da Hrvatska mora stati na stranu malih autora i nakladnika, a velike platforme će se, kaže, snaći. Očekuje da će trijalog između europskih institucija završiti do 21. siječnja, kada će se znati i konačna sudbina ove direktive.
Čemu se Radoš protivi
Jozo Radoš, koji je u Europskom parlamentu s dijelom drugih liberala glasovao protiv ove direktive, ističe kako se ne protivi direktivi koja će urediti autorska i srodna prava na internetu, nego tome da direktiva bude loša.
– Učinilo mi se da postoji opasnost od umanjivanja prava krajnjih korisnika, a to su obični građani i male organizacije, na korištenje blagodati interneta - objasnio je Radoš svoj glas protiv direktive. Kazao je kako očekuje da će se u finalnoj verziji direktive naći kompromis između Europskog parlamenta i Vijeća koji će štititi autorska prava, ali i jamčiti slobodu pristupa internetu. Hrvatsku vladu pritom je prozvao za jedan od najradikalnijih pristupa ovoj temi u EU, a pojasnio je da je Hrvatska, za razliku od većine zemalja, za to da u opsegu ove direktive budu i mikro, mala i srednja poduzeća, da se protivi izuzeću korisnički kreiranih sadržaja i pojedinih vrsta djela te izuzeću za amatere i minorna korištenja.
Ministrica Obuljen odgovorila mu je da nije riječ o radikalnom pristupu, nego o činjenici da je Hrvatska mala zemlja i da su gotovo sva naša poduzeća u europskim mjerilima mala ili mikro.
– Da se takvi isključe, velik dio malih ekonomija ostao bi potpuno izvan ovih principa - kazala je Obuljen.
Klarić: kolektivno ostvarivanje prava osigurat će i poziciju malih nakladnika
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić naglasio je kako grupacija Styria kao izdavač apsolutno podupire donošenje Direktive o autorskom pravu, ali i upozorio na kritike da bi se nakon njezina donošenja velikim izdavačima otvorio put za lagan dogovor s internetskim platformama, dok bi manji izdavači mogli ostati uskraćeni.
– Mali i veliki izdavači moraju imati istu mogućnost dogovora, jer to je važna pretpostavka za slobodu i razvoj medija, kao i za razvoj društva - kazao je Klarić, ističući i to da valja spriječiti usmjeravanje članaka filtriranjem velikih poslužitelja, kako se jednog jutra ne bismo probudili u svijetu u kojem ćemo moći čitati samo vijesti koje nikoga ne uznemiruju.
Ministrica Obuljen odgovorila mu je kako direktiva inzistira upravo na principu kolektivnog ostvarivanja prava, što bi trebalo osigurati zaštitu i malih nakladnika. Suglasna je i kako je jako važno pitanje uredničke i producentske odgovornosti, jer “dok postoji urednik imenom i prezimenom, bit će satire i kritike, svega, a kada urednika zamijeni algoritam, sve je gotovo”.