Irena Weber: Ako vam je ćaća ostavio vilu, nema potrebe da idete težim putem i obrazujete se

U Švedskoj je 4,5 puta više onih koji su ušli u poduzetnički pothvat jer to žele, a ne zbog nužde. U Hrvatskoj je indeks samo 1,6. Pokretanje novih poslovnih pothvata nam je odlično, ali očekuje se da oni i prežive. Mi smo na manje od 50 posto „odraslih“ poduzeća u odnosu na prosjek EU. A u brojnim godinama bilo smo zadnji po tom pokazatelju, nemamo dovoljno odraslih poduzeća – upozorila je umirovljena profesorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Slavica Singer, voditeljica tima istraživača koji stoje iza novog „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ istraživanja za Hrvatsku, na predstavljanju njegovih rezultata u organizaciji  HUB-a i Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva pod naslovom: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“ Odgovor na to pitanje sažela je u nekoliko područja: obrazovni sustav, vladine politike uključujući poreznu, transfer znanja, kulturne i društvene norme te barijere ulasku na tržište. Ovo su najveće kočnice. Bolji smo, kaže, od EU prosjeka po plasiranju proizvoda na međunarodno tržište, ali daleko smo od najboljih i imamo velike neravnoteže među regijama. Nije izostavila ni korupciju:

- Niska korupcija je okolina u kojoj je društveni status poduzetnika veći. Što mi radimo kad se dogodi korupcija? Nakon deset godina zaboravimo zašto je neka optužnica uopće podignuta. Nemamo to provjetravanje društva – poručila je profesorica Singer te dodala i da je društvo zatrovano lošim primjerima, a mediji premalo pišu o dobrim.

Medije nije poštedjela ni direktorica HUB-a Tamara Perko:

VEZANI ČLANCI:

- Dio problema je u medijskom praćenju. Fali pozitivnih priča – rekla je i T. Perko te potkrijepila tezu primjerom: kaže kako je vijest da su HBOR, kojem je tad bila na čelu, EIB i Slovenska izvozna i razvojna banka (SID) pokrenule platformu za pokretanje fonda kojim će se financirati komercijalizacija tehnoloških i znanstvenih rješenja sveučilišta, istraživačkih instituta i centara vrijednosti dviju zemalja, dobio zanemariv odjek u Hrvatskoj, dok su slovenski mediji objavu popratili ekstenzivno.

- U Hrvatskoj smo dobili jednu osminu stranice u jednim dnevnim novinama, pri dnu: ne reklamira se, nema proboja – smatra Perko.

Medije je u usta uzeo i Hrvoje Balen, osnivač i suvlasnik Algebre: njegov je primjer bio izvještavanje o smrti Đure Horvata, osnivača i vlasnika tvrtke "Tehnix", gdje je uz vijest o smrti spomenuto da je preminuli poduzetnik bio – Uskokov osumnjičenik.

- Đuro Horvat umro je bez optužnice, a objavljeno je da je osumnjičenik Uskoka – iskritizirao je Balen. No Balen je prethodno spomenuo i da se godinama čeka na podizanje optužnica nakon istraga pa bi bilo logično te dvije činjenice staviti u kontekst.

Sudeći po atmosferi na panel raspravi, čini se da sudionici jednima od „prvooptuženih“ za antipoduzetničku klimu smatraju – medije.

Irena Weber, čelnica HUP-a, iznijela je svoju rang listu:

- Vrijeme je za pravedni i moralni porezni sustav; porez na dohodak iz plaće nam je vrlo snažno oporezovan, po tome smo najoporezovanija država u EU. A golem je broj ljudi koji se bave najmom, a ne plaćaju skoro nikakav porez. Samo od prošlog ljeta do ovog je broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju povećan kao da imamo 110 novih hotela s po 250 soba – istaknula je I. Weber te dodala da se su negativni efekti mentaliteta rentijerstva u našem društvu vrlo su veliki, kao i da se ti ljudi uglavnom nemaju potrebe obrazovati. - Ako vam je ćaća ostavio vilu, nema potrebe da idete težim putem i obrazujete se. Oni ne uplaćuju porez, koriste raspadnutu infrastrukturu, svjedočimo rasipanju crnih jama, a rentijeri ne doprinose ulaganju u tu infrastrukturu. Sve to doprinosi rastu cijena nekretnina i mladim ljudima uz obalu nemoguće je riješiti stambeno pitanje, ali i najam jer u četvrtom mjesecu trebate iseliti. Problem je i za sveučilišta, splitsko je kvalitetno, a ne može privući studente zbog problema sa smještajem. Ti ljudi ne sudjeluju ni na tržištu rada, a nemoguće je naći radnike uz obalu, plus, imamo stihijsku imigracijsku politiku – pobrojala je I. Weber.

VEZANI ČLANCI:

HUP se, istaknula je, zalaže za kreiranje strukturirane i promišljene imigracijske politike. Uz te dvije politike, kao treću je apostrofirala obrazovanje, s kojim treba uskladiti tržište rada.

- Kako je moguće da diplomirate na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem sam i ja diplomirala, a da ne postoji predmet analiza financijskih izvještaja, osim na katedri za računovodstvo?! Imamo financijski nepismenu naciju - zaključila je šefica HUP-a.

Inače, Hrvatska u GEM istraživanju sudjeluje više od 30 godina, od 2002., a i ovo istraživanje potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće, nego stimulirajuće. U svim promatranim godinama, pa i u pandemijskoj 2020., Hrvatska je po percepciji o prilikama bila iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju. U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu ne samo iznad prosjeka EU, nego je u sve tri promatrane godine na prvom mjestu (26,4 posto odrasle populacije to bi željelo u 2022. godini, prema 15,3 posto odrasle populacije u EU). Na prvom smo mjestu i po visokoj samouvjerenosti o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata (u 2022. godini tako misli o sebi 73,6 posto odrasle populacije, a prosjek EU je 50,8 posto). Međutim, prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijske i prometne te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj su, i tijekom 2022., bile vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos obrazovanja (osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te tercijarnog) izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu su ocjenjene u Hrvatskoj slično kao što su prosječne ocjene ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, u vezi karijere i medijske pažnje poduzetništvu, ali značajnije ispod kada se procjenjuje imaju li poduzetnici visok status u društvu.

VIDEO Temperaturni maksimumi u Hrvatskoj: Hoće li ovog ljeta pasti rekord star 42 godine?