Apsurd: Važnu agenciju imaju gotovo svi u EU pa čak i Srbija, ali ne i Hrvatska

Hrvatska ima Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za civilno zrakoplovstvo, Agenciju za obalni linijski promet, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, željezničkom i pomorskom prometu, ali nema Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, koji je najrašireniji od svih oblika prometa. Do ove je godine Republika Hrvatska, odnosno MUP, imala u dugoročnom planu osnivanje takve agencije, tako je barem bilo navedeno u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2020. godine. Taj nacionalni plan donosi MUP.

“Budući da je cestovni promet izuzetno kompleksan, potrebno je dugoročno u Republici Hrvatskoj osnovati tijelo koje će se brinuti isključivo o sigurnosti cestovnog prometa. Na taj će se način izbjeći danas vrlo prisutno volonterstvo i voluntarizam u pristupu jednom tako važnom društvenom problemu. Treba naglasiti da većina europskih zemalja ima tijela koja se brinu isključivo o sigurnosti cestovnog prometa, a među njima su i zemlje iz našeg okruženja, Slovenija i Srbija”, pisalo je u Nacionalnom planu 2011. – 2020.

Podjela odgovornosti

MUP je pak izradio novi Plan sigurnosti cestovnog prometa koji će vrijediti od 2021. do 2030., a u njemu se nigdje ne spominje Agencija niti neko slično tijelo. Pri tome valja naglasiti da brojni prometni stručnjaci smatraju da je Hrvatskoj neophodna upravo takva agencija kako bi se povećala sigurnost cestovnog prometa, po čemu smo pri dnu u EU. A jedan od njih je svakako tajnik udruge Sigurnost u prometu (SUP) koju zastupa Georg-Davor Lisicin. SUP je tako još jednom, dok je novi plan bio u javnom savjetovanju, upozorio MUP-ovce da je u poglavlju Vizija i ciljevi nacionalnog plana utvrđeno da će provedba mjera počivati na podjeli odgovornosti između korisnika, kreatora i upravitelja. U SUP-u, naime, tvrde kako je iskustveno dokazano da takav pristup bez jednoznačno određene odgovornosti subjekata za ostvarenje ciljeva i mjera ne može polučiti očekivane zadovoljavajuće rezultate. U Planu je, navode u SUP-u, u cijelom nizu mjera odgovornost za provođenje delegirana na čitav niz subjekata, od ministarstava preko gradova i općina do HAK-a i nevladinih organizacija… što znači da je odgovornost podijeljena, a što, smatraju u SUP-u, ne omogućuje efikasnost u provođenju mjera.

Evaluacija kroz tri godine

– Mišljenja smo da ovaj pristup počiva na činjenici kako je načelno briga za stanje sigurnosti cestovnog prometa povjerena MUP-u, a u realizaciji bi trebalo sudjelovati više subjekata na čiji rad i djelovanje MUP nema mogućnost utjecaja – navode u SUP-u u kojem smatraju da je stoga ovako koncipiran Nacionalni plan neprihvatljiv. U SUP-u stoga traže da se redefinira mjesto i uloga MUP-a, sukladno najboljoj europskoj praksi u području sigurnosti cestovnog prometa te započnu aktivnosti na osnivanju Agencije za sigurnost cestovnog prometa koja bi bila odgovorna za provođenje i realizaciju mjera i aktivnosti. U SUP-u su objasnili i da bi se agencija financirala novcem iz fondova EU, stručnih organizacija i osiguravatelja, donacijama… MUP je na taj komentar odgovorio da se izradi novog Nacionalnog plana pristupilo izrazito interdisciplinarno te da je u svakom njegovu segmentu putem tematskih sastanaka konzultiran široki krug stručnjaka. Poručio je da se na taj način došlo do spoznaje da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja Plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo. Od MUP-a smo tražili da nam podrobnije objasni zašto se odustalo od osnivanja agencije za sigurnost cestovnog prometa koju ima većina drugih zemalja EU. I nama su odgovorili da se izradi novog Nacionalnog plana pristupilo izrazito interdisciplinarno, kao što to i zahtijeva sigurnost cestovnog prometa, te je u svakom njegovu segmentu, putem tematskih sastanaka, konzultiran široki krug stručnjaka.

Odlučeno je, navodi se, da se za nositelja provođenja Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa i nadalje imenuje MUP, bez osnivanja nekog novog tijela. Poručili su i da će evaluacija dosad provedenog i realiziranog, provođenjem dosadašnjih nacionalnih planova, biti učinjena i uzeta u obzir pri planiranju konkretnih operativnih aktivnosti. Isto tako, evaluacija realiziranog, tvrde, tijekom trajanja novog Plana provodit će se u razmacima od najviše tri godine, uz godišnje praćenje rezultata učinjenog kroz znanstveno utemeljena izvješća. U MUP-u su odustajanje od Agencije za cestovni promet opravdali i racionalizacijom javne uprave.

– S obzirom na to da je u Hrvatskoj postojao velik broj pravnih osoba agencijskog tipa čije poslove mogu obavljati središnja tijela državne uprave, uz daleko manje troškove i puno bolje rezultate rada, na 110. sjednici Vlade RH, održanoj 2. kolovoza 2018., prihvaćen je prijedlog Zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojem je osnovni cilj bio racionalizacija i optimizacija rada tijela javne uprave – pojasnili su nam u MUP-u.