Od cjelovite reforme obrazovanja o kojoj se u raspravlja već godinama, zbog koje se dva puta prosvjedovalo, one zbog koje su mnogi morali podnositi ostavke i bili prozivani zbog nepoštivanja Strategije, temeljnog dokumenta bilo kakve promjene u obrazovnom sustavu, nije ostalo ništa.
O tome je Večernjak pisao i ranije, navodeći kako Cjelovita kurikularna reforma nema nikakve veze sa Školom za život, a posljednji primjer, upravo na predmetu hrvatski jezik, točnije listi obvezne lektire za gimnazijalce, svjedoči tome da promjena u školi nema. Stari je sadržaj tek upakiran u novi celofan i pompozno najavljen.
Ponovno smo na početku. Nakon godina rada na reformi i činjenice da su dovršeni kurikuli svih predmeta, pa tako i hrvatskog jezika, na kojem su radile na natječajima izabrane stručne radne skupine (stručnjaci svojih područja koji su se izmijenili nekoliko puta), čiji je sadržaj s javnom raspravom morala usuglasiti i Ekspertna radna skupina (ERS), pa ga proslijediti Ministarstvu obrazovanja na usvajanje, Hrvatska je dobila dva različita kurikula hrvatskog jezika!
Preživjela samo Antigona
Naime, Ekspertna radna skupina usvojila je kurikul hrvatskog jezika koji uključuje listu obvezne i izborne lektire, i to nakon javne rasprave recenzija. Dovršen popis lektire za osnovnu školu i gimnaziju ERS je dostavio Ministarstvu obrazovanja. Ministarstvo ga je trebalo samo prihvatiti.
No, Ministarstvo je izradilo drukčiji popis obvezne lektire, pri tome potpuno izostavljajući popis izborne lektire. Primjerice, u prvom razredu gimnazije od predloženog popisa “preživjela” je samo “Antigona”, a ubačeni su “Posljednji Stipančići” koje su učenici trebali čitati u trećem razredu gimnazije. Tko je to napravio i prema kojoj odluci ili propisu?
Pogledajte video: Ovo je popis školske lektire
Tko god da se toga posla uhvatio, podcijenio je sve godine rada na kurikularnim dokumentima, podcijenio je sve ljude koji su se nekoliko puta mijenjali i birali u raznorazne skupine osnovane da bi radile na reformi obrazovnog sadržaja i u konačnici narugao se svim pokušajima da se reformira škola.
U Strategiji obrazovanja, naime, jasno stoji da ERS konačnu verziju kurikula dostavlja Ministarstvu obrazovanja na usvajanje. No, daljnjeg propisanog koraka nema. Tako ispada da izmjena popisa lektire i nije upitna jer nigdje niti ne piše da je netko, tko god to bio, ne smije učiniti.
Ali čemu onda stručna radna i Ekspertna radna skupina koje smo birali nekoliko puta, čemu njihov rad i isplaćene im naknade kada reformu obrazovanja na kraju samostalno može voditi ministar obrazovanja?! To smo pitanje postavili na adresu Ministarstva obrazovanja, no oni poručuju da je do izmjene u kurikulu hrvatskog jezika, odnosno popisu lektire nakon svega došlo jer im je kurikul dostavljen s izdvojenim mišljenjima.
U startu loša Strategija obrazovanja
– S obzirom na to da je predmetni kurikul dostavljen s izdvojenim mišljenjima, ministrica je zatražila stručna mišljenja relevantnih institucija. Traženo je mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. HAZU je potvrdio da je popis obvezne lektire, odnosno popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje koji je bio u prijedlogu kurikula na javnoj raspravi, popis na koji je HAZU dao suglasnost te je popis lektire s tim usklađen.
Drugim riječima, ako smo dobro shvatili, HAZU je odradio posao umjesto ERS-a, a na temelju popisa lektire iz javne rasprave, tj. ništa važno nije se ni dogodilo?!
Također, u skladu s traženjima HAZU, dodan je i popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka. Kurikuli se donose temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u Zakonu je propisano da kurikule donosi ministar – odgovorili su iz Ministarstva.
Da je izdvojenih mišljenja bilo, potvrđuju i članovi ERS-a, no bez obzira na izdvojena mišljenja, izglasan je kurikul koji je dostavljen ministrici Divjak. Koji je potom promijenjen! Tako, zbog početnih grešaka u temeljima reforme, nepoštivanja redoslijeda usvajanja dokumenata sve ovo vrijeme i žurbe, hrvatski učenici, barem po trenutačnim propisima i postavljenim pravilima igre, mogu očekivati da im svaki novi ministar svojim dolaskom izmijeni popis lektire ili, primjerice, sadržaj kemije ili sadržaj povijesti, koji je posebno osjetljiv u Hrvatskoj. Bez obzira na to kakav su konkretan kurikul osmislila i izglasala stručna tijela.
– Kurikul hrvatskog jezika po kojem će se od sljedeće školske godine poučavati ovaj predmet nije, nažalost, donio ništa bolje. Problem je u tome što se ne zna tko je sudjelovao u ovoj konačnoj verziji koja svima izgleda kao kafkijanska noćna mora – poručili su iz Hrvatskog društva pisaca.
Da se ničemu ne treba čuditi, poručuje i Boris Jokić, prvi voditelj ERS-a.
– O Hrvatskoj sve govori to da se četiri godine raspravljalo o kurikulima, a da nakon toga netko silinom političkog mača može to odsjeći. Nije ovo zemlja ni kontinuiteta ni pravde. A ponajmanje stručnosti. Ovdje vlada sirova politička sila. Nekad dobivena izborima, a ponekad čak ni to. Dok se ne dođe do toga da je struka u stručnim stvarima ispred politike, ne trebamo se nadati boljem – kaže Jokić.
Da Strategija nije dobro postavljena, potvrđuje i Radovan Fuchs, sadašnji šef Ekspertne radne skupine.
– Završna verzija kurikula za ERS je ona koju ERS usvoji na svojoj sjednici i uputi ministrici. Tako je propisano Strategijom i pripadajućim akcijskim planom. Međutim, nakon toga ovlasti i uloga Ekspertne radne skupine i radnih skupina prestaju, a daljnje je postupanje, pri čemu mislim na odluke o donošenju pojedinih kurikula, isključivo u nadležnosti ministrice. To je uostalom propisano člankom 27. stavkom 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Kao što vam je poznato, a na što sam već ranije upućivao, Strategija nije najvještije napisan dokument jer nije predvidjela jasne procedure. Međutim, sve dok je na snazi, moramo je poštovati – poručio je Radovan Fuchs.
Ministrica, prije uhljeb