'Krše tržišna pravila'

Istraga zbog uvoza jeftine radne snage 
iz bivše Jugoslavije na tržište EU

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Istraga zbog uvoza jeftine radne snage 
iz bivše Jugoslavije na tržište EU
25.02.2019.
u 20:46
Tvrtke iz Slovenije uzele s tržišta BiH na tisuće radnika koje potom šalju na rad u druge zemlje članice EU-a
Pogledaj originalni članak

Vlasnici posredničkih tvrtki, koje zapošljavaju radnu snagu na tržištu država članica EU-a, od koji su mnogi državljani BiH, Hrvatske, Slovenije..., mogli bi se uskoro naći pod inspekcijskom istragom jer ih sindikati EU-a optužuju kako uvoze jeftinu radnu snagu iz država bivše Jugoslavije i krše tržišna pravila, piše Večernji list BiH.

Poslali prigovor

Ovih dana Europski savez građevinskih radnika (EFBWW) podnio je Europskoj komisiji formalni prigovor na slovensku politiku financijskih potpora agencijama za zapošljavanje koje radnike upućuju na rad u inozemstvo, tražeći da ispita krše li se time pravila unutarnjeg tržišta. EFBWW je federacija u koju je uključeno 75 nacionalnih europskih građevinskih sindikata iz 34 države, a u svom prigovoru navodi da je Slovenija svoje nacionalno radno zakonodavstvo oblikovala tako da stimulira politiku “jeftine radne snage” kod slanja radnika na privremeni rad u inozemstvo preko agencija, objavila je Slovenska televizija, prema priopćenju za javnost EFBWW-a.

Spomenimo da su upravo tvrtke iz Slovenije uzele s tržišta BiH na tisuće radnika koje potom šalju na rad u druge zemlje članice EU-a. Takav vid posredništva imaju i još neke privatne tvrtke koje vode državljani nekih od zemalja s prostora bivše Jugoslavije i uvoze radnike koje će raditi za manju satnicu. Takav vid tržišne utakmice ne odgovara sindikatima, a prvi se pobunio EFBWW jer je upravo u građevini uvoz jeftine radne snage s jugoistoka i najizraženiji.

“Broj radnika poslanih iz Slovenije na rad u inozemstvo povećao se s 25.000 u 2010. na 164.000 u 2016. godini, a većinom se zapošljavaju u građevinskom sektoru u Njemačkoj, Austriji i Belgiji. Mnogi stručnjaci smatraju da je taj broj mnogo veći te da je Slovenija postala jedna vrsta ulaza jeftine radne snage za Europu, osobito za mnoge radnike iz BiH, Srbije, Makedonije i Albanije”, tvrdi u priopćenju Europska federacija građevinskih sindikata.

Što nude radnicima?

Posredničke usluge za uvoz radne snage u Hrvatsku u sve većem broju nude i agencije s prostora BiH. Nakon hrvatskih hotelijera, koji s prostora BiH traže konobare, sobarice, kuhare, prodavače, skladištare, vozače viličara, mesare... Nakon što je prodajni lanac Lidl raspisao natječaj za prijam na stotine sezonskih radnika u trgovačke centre po Hrvatskoj, ovih dana njihov primjer slijede i ostali. Tako trgovce, skladištare, mesare... traže i lanci poput Tommyja, Plodina, koji traže radnike za posao u prodajnim lancima diljem Jadrana od Primoštena, Dubrovnika, Murtera, Hvara, Rogoznice, Visa, Mljeta, Raba, Brača...

Svi u svojim natječajima ističu kako će budući sezonski radnici imati redovita primanja, mogućnost ostvarivanje dodatne zarade kroz stimulaciju i sustav nagrađivanja, isplatu posebnih primitaka tijekom sezone, kvalitetan smještaj u sezonskim lokacijama itd. Radnicima nude u ugovoru 40-satni radni tjedan na razdoblje proljeće - jesen, i to diljem Jadranske obale. Na drugoj strani, bh. trgovački lanci gube u takvoj utakmici domaću radnu snagu jer jednostavno nude mala primanja i radnici odlaze.

VIDEO Evo kolike su plaće u Zagrebu:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

Avatar Ibrahim-Vitez-Pjanic
Ibrahim-Vitez-Pjanic
04:56 26.02.2019.

Zato sto Slovenci nisu Balkanci i ne torbare po svijetu nego zive i rade u svojoj drzavi.E sad jeftina radna snaga iz BiH sa jedne i skupa hrvatska , madarska rumunjska itd sa druge strane .Konkurencija.Po kolodvorima nema mladih Slovenaca nego Balkanaca.Mozete vi Slovencima podudlati, onako cisto iz balkanske ljubomore.

BT
btw
21:17 25.02.2019.

Slovenci uijek spretniji od nas nesposobnjaka

DU
Deleted user
21:23 25.02.2019.

Mnoge firme iz BiH i Srbije su osnovale firme u sloveniji i slovačkoj preko kojih šalju radnike po cijeloj EU. Slovenija i Slovačka se ne pridržavaju svih pravila te ne provjeravaju te firme kako djeluju nego se zadovolje dadžbinom koja se naplaćuje. Takoreći firme bez prave adrese u sloveniji plaćaju lijepe novce u toj zemlji. Srpske firme su lakše mogle otvoriti podružnicu u HR ali HDZ ne kuži ekonomiju, pa se oni i predsjednica prepucavaju preko interneta tko ima manji.