Ako želite raditi u Njemačkoj, najbolje ćete proći ako ste doktor stomatologije jer oni ondje zarađuju 117.000 eura bruto godišnje, dok 'obični' liječnici zarade 78.000, a menadžeri financijskih fondova oko 75.000 eura.
No, većina Hrvata u Njemačkoj ipak radi one manje plaćene poslove. Sobarice u hotelima, primjerice, godišnje zarade 19.000 eura, dok čistačice u ugostiteljstvu imaju tisuću eura više.
Plaća frizera je 21.000 eura godišnje, konobara 22.000 eura, a operatera u pozivnom centru 24.000 eura koliko mogu zaraditi radnici na blagajnama ili recepciji, pišu Nezavisne novine.
Kuhar godišnje zaradi 25.000 eura, zubarski tehničar 26.000, a vozač kamiona 27.000 eura.
Njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 posto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje živežnih namirnica njih 37 posto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 posto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 posto stranaca, koliko ih je u kuharstvu i ugostiteljstvu. Među poljoprivrednicima 29 posto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 posto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 posto su skladištari, a među metalskim radnicima oko 20 posto, odnosno svaki peti je stranac.
Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci s oko 400.000, Rumunji sa 310.000, pa Talijani sa 260.000.
>> Kako građani nezakonito smanjuju račune za plin i struju
Večernji se treba uozbiljiti ili ukinuti portal. Nema netto plaća u Njemačkoj. Postoji brutto satnica i plaća na koju radnici plaćaju porez, zdravstveno, mirovinsko, porez u slučaju nezaposlenosti, crkveni porez i druge poreze koji su ovisni u kojoj saveznoj državi radiš. Ovisno o poreznoj grupi netto plaća je različita od radnika do radinika.