Na ulicama talijanskih gradova je gotovo isto kao prije dolaska koronavirusa samo sada ljudi šeću sa zaštitnim maskama. To je onaj prvi površni dojam, ali u dva se mjeseca sve izmijenilo i to toliko duboko da se postavlja i pitanje hoće li se ikada više vratiti na “predkoronakrizno” vrijeme. Velika je razlika, odnosno još je više povećana, i između regija, gradova…
U Milanu, primjerice, sve je poskupjelo, pa čak i kava u kafiću se rijetko gdje može dobiti ispod 1,20 eura (prije koronavirusa je kava koštala 0,90 eura) s cijenom u centru i do dva eura, a u Rimu je ostala cijena od 0,80 do 1,10 eura. U Milanu je kilogram trešanja ovih dana bio od 20 do 40 eura, a u Rimu od 5 do 10 eura. Udruga za zaštitu potrošača Codacons je izračunala da će zbog malih poskupljenja svakodnevnih užitaka kao što je popiti kavu u kafiću obitelj plaćati godišnje više 536 eura nego prije epidemije.
Grad Rim odlučio je da kafići i restorani mogu proširiti svoj prostor sa stolovima za 35 posto na ulicama i trgovima i za cijelu 2020. godinu neće trebati plaćati ništa za korištenje gradskog prostora. Još se ne zna hoće li stanovnici Lombardije, dakle i Milana, moći izlaziti iz regije ni poslije 3. lipnja kada će Italija otvoriti unutarnje regionalne granice, ali i vanjske državne, zbog širenja zaraze koronavirusa.
Vlada daje pomoć
U regiji Lombardiji, gdje je na prostoru Lodigiana bila i prva crvena zona zbog koronavirusa, nešto nije štimalo sa zdravstvom. U toj regiji, koja je važila kao najbolje zdravstveno uređena (u Italiji je zdravstvena služba u rukama regija i svaka ima uređene zdravstvo na svoj način), ima najviše zaraženih i umrlih osoba, čak više od polovice od cijele Italije. U talijanskom parlamentu je ovog tjedna pokrenuta i rasprava o zdravstvu u Lombardiji u kojoj su već godinama na vlasti predsjednici iz stranke Sjeverne lige (sada Lige). U Parlamentu je premijer koalicije (Pokret 5 zvijezda, Demokratska stranka, Italija živa i stranka Jednaki i slobodni) Giuseppe Conte objasnio kako je vlada izdvojila 55 milijardi eura za pomoć ekonomiji i ljudima. Oko 10 milijardi eura bit će plaćanje osoba koje zbog koronavirusa nisu mogle raditi, zatim šest milijardi eura ide na pomoć malim tvrtkama, pet milijardi za zdravstvo, 2,5 milijarde za turizam i kulturu, dvije milijarde za stavljanje u sigurnost raznih aktivnosti (restorana, frizeraja…) itd.
No, Conte je u Parlamentu upozorio sve, a “posebno mlade kako u toj fazi dva nakon zatvaranja (lockdown) nije vrijeme za partyje. Potrebno je držati sigurnosni razmak i nositi zaštitne maske”. Isto tako je Conte kazao kako se ne smiju previše zlorabiti temeljna ustavna prava, odnosno ne bi se trebalo doći u situaciju da se opet mora sve zatvoriti radi zdravstvene sigurnosti jer se na taj način krše prava o slobodnom kretanju itd. Vlada je preuzela jamstvo nad kreditima koje mogu dobivati i individualni poduzetnici kako bi prevladali krizu zbog koronavirusa. Individualni poduzetnici i male tvrtke mogu zatražiti kredit s državnim jamstvom do 25.000 eura.
No, mnogi se žale kako banke traže previše papirologije za te kredite kojima je država jamac, dakle banke ne gube ništa, pa je Conte upozorio kako se takvi krediti moraju odobravati u roku od 24 sata. Iako nikada nije bilo sve zatvoreno, odnosno i kada je bilo uvedeno potpuno zatvaranje radilo je oko 40 posto tvrtki, uglavnom farmaceutskih, poljoprivrednih, ali i neke industrije. Sada je sve otvoreno, dakle i kafići i restorani i muzeji, osim škola i sveučilišta. Kazališta i kina bit će odtvoreni od 15. lipnja. Nogometne utakmice trebale bi se početi održavati od polovice lipnja, a treninzi nogometaša već su započeli. Teretane će se otvoriti od 25. svibnja i svi će se morati strogo pridržavati sigurnosnih mjera. Ne zna se kada će biti otvorena kazališta, a školska obuka u školama će započeti tek ujesen.
Do tada će se sve raditi na daljinu, osim maturalnih ispita koji će biti održani 17. lipnja i to samo usmeni u školama, pred komisijama od šest članova iz iste škole i predsjednikom komisije iz druge škole. Fakulteti će nastaviti nastavu i ispite na daljinu, vjerojatno sve do početka 2021. godine. Frizeraji, trgovine itd. Mogu raditi sedam dana u tjednu, dakle i nedjeljom, kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i novac. No, nisu svi kafići i restorani otvoreni, jer kažu kako im se ne isplati pod takvim uvjetima, odnosno smanjenje broja stolova zbog držanja razdaljine, stalnih dezinfekcija itd. Prema podacima udruge trgovaca i ugostitelja Confcommercio, otvoreno je 90 posto trgovina odjeće i obuće te oko 70 posto restorana.
Računa se da je zbog toga kod kuće, bez posla, ostalo oko 400.000 djelatnika u trgovinama i ugostiteljskim objektima, odnosno čak 40 posto zaposlenih. Otvoreno je 623.000 od milijun trgovina, iznosi savez trgovaca (Confesercenti). Otvoreno je 175.350 restorana (70 posto), oko 30.000 frizerskih salona (ako danas nazovete frizerski salon, možda ćete na red doći za oko 15 dana). Zbog pomanjkanja klijenata, prije svega turista, mnogi restorani ostaju zatvorenima.
Premijer Conte kazao je kako je svjestan teške situacije u kojoj se nalazi turistička djelatnost. Vlada je od onih 55 milijardi eura turizmu namijenila oko četiri milijarde, a predsjednik udruge talijanskih hotelijera (Federalberghi) Bernardo Bocca traži da se oko 2,4 milijarde eura dodatno podjeli građanima u obliku bonusa ili vaučera kako bi ih oni potrošili na ljetovanju u talijanskim mjestima. Conte je najavio ne samo davanje “bonusa za odmor” već i ukidanja poreza na nekretnine za hotele u ovoj godini. Italija od turizma zarađuje 105milijardi eura, što je pet posto BDP-a, koji iznosi nešto manje od 2.100 milijardi eura (to je oko 35 puta veći BDP od hrvatskog), a s tim je iznosom Italija na osmom mjestu u svijetu.
No, ako se zarada od turizma proširi i na druge kolateralne djelatnosti, onda u BDP-u sudjeluje s 13 posto. U Italiju dolazi godišnje 94 milijuna stranaca (podaci 2018.), najviše Nijemaca (oko 27 milijuna), slijede Amerikanci (6,7 milijuna), Francuzi (6,6 milijuna), Britanci (6,5 milijuna) itd., koji ostvaruju 429 milijuna noćenja. Računa se da će zbog koronavirusa turizam ostvariti za 50 posto manje prihoda. Zbog toga je Conte upozorio kako je, protivno odredbama o jedinstvenom tržištu, bilateralno dogovaranje pojedinih europskih zemalja o stvaranju tzv. sigurnih turističkih koridora.
Kazao je kako je o tome razgovarao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kazavši kako se bilateralnim dogovorima ukida jedinstveno tržište, jer ostavlja neke države izvan EU. Dakle, prema mišljenju Contea i Hrvatska (dakako nije spominjao pojedine države) krši jedinstveno europsko tržište s eventualnim dogovorima o sigurnim koridorima za turiste iz pojedinih zemalja zanemarujući druge zemlje. Takvim držanjem zasigurno će odbiti talijanske turiste. No, općenito će ove godine biti manje turista. Mnoge će zemlje pozivati svoje građane da ostanu na odmoru u svojim državama, pa će ih i novčano poticati na takav izbor. Osim toga mnogi su morali svoj godišnji odmor iskoristiti za vrijeme karantene dok nisu mogli na posao, pa će raditi tijekom ljeta.
Talijani koji su svojedobno masovno odlazili na odmor u kolovozu to već godinama ne čine, već se odmor podijeli tijekom godine kako bi se putovalo, a ne samo pržilo na suncu. Italija ima jaku farmaceutsku industriju, kao i istraživačke laboratorije, te je jedna od onih zemalja koja sudjeluju u utrci za nalaženjem cjepiva protiv koronavirusa bez kojeg se neće moći vratiti na predepidemijsko stanje. S eksperimentima na čovjeku počelo se na Institutu Jenner Sveučilišta u Oxfordu, s cjepivom koje je proizvela tvrtka Advent-Irbm iz Pomezije pokraj Rima, a na kojem su zajedno radili britanski i talijanski znanstvenici.
VIDEO: Znanstvenik Ivan Đikić: 'Vjerujem da će većina shvatiti da je cijepljenje potrebno'
Brodogradnja punom parom
Eksperiment toga cjepiva na čovjeku u Italiji nije mogao započeti, jer nije prethodno testiran na životinjama, a što se ne smije preskočiti. U Velikoj Britaniji se ta faza eksperimenata na životinjama može preskočiti i zbog toga su testovi započeli samo u Engleskoj.
Delegirani upravitelj tvrtke Advent-Irbm u Pomeziji Piero Di Lorenzo izjavio je kako se ocijenilo da su laboratorijski testovi pokazali dobre rezultate i zajedno s Oxford University su procijenili kako je to dovoljno za prelazak s eksperimentom na čovjeka. Dakle, preskočilo se testiranje na životinjama.
U Oxfordu drže kako bi se cjepivo moglo početi proizvoditi za javnu upotrebu već u rujnu. U tvrtki Advent-Irbm bi već u rujnu mogli proizvesti oko 400 milijuna doza cjepiva. Znanstvenici rimske zarazne bolnice Spallanzani surađuju također s tvrtkom Advent-Irbm, ali i s talijanskom tvrtkom ReiThera Srl, koja se nalazi pokraj Rima, na drugom cjepivu.
Stefano Colloca, odgovoran za tehnološki razvitak tvrtke ReiThera kaže kako će uskoro početi eksperimenti na prvih oko 50 talijanskih dobrovoljaca. Želi se utvrditi ne samo učinkovitost cjepiva već ima li i nekih kolateralnih učinaka koji bi mogli biti štetni po zdravlje, kaže Colloca. Institut Pascale u Napulju najavljuje kako će najesen započeti s eksperimentima na čovjeku za cjepivo protiv virusa COVID-19. To su samo neke talijanske tvrtke i instituti koji sudjeluju u utrci za nalaženjem cjepiva protiv koronavirusa. No, ni talijanska industrija ne spava.
Brodogradilište Fincantieri, koje okuplja više brodogradilišta u Italiji i svijetu, te sa svojih 19.300 zaposlenih, 20 pogona na četiri kontinenta jedno je od najvećih u svijetu, upravo je na natječaju američke ratne mornarice dobio gradnju 10 fregata torpednjača, a prvu treba isporučiti u srpnju 2026. Za sada se treba proizvesti prvu fregatu u vrijednosti od 755,1 milijun dolara, te bude li udovoljila zahtjevima, Fincantieri će nastaviti s proizvodnjom. Vrijednost posla je početnih 5,58 milijardi dolara, koja će se povećati na 19 milijardi dolara.
Fincantieri je na natječaju pobijedio američka brodogradilišta Huntington Ingalls Industries, General Dynamics Bath Iron Works. To nije prva suradnja talijanske tvrtke s US Navy. Fincantieri je već predao 10 od 16 ugovorenih brodova srednje veličine za nadzor i obranu obale (Littoral Combat Ship).
Helikopteri za Amerikance
Osim toga, kako nam je rekao njihov administrator Giuseppe Bono, brodogradilište ima naručenih 109 kruzera. Te narudžbe odnose se na isporuke od 2027. godine nadalje, a sada se dovršava gradnja ranije naručenih kruzera. Talijanska brodogradilišta bila su zatvorena samo tjedan dana, dok se nije sve pripremilo za rad u sigurnosti. Tvrtka Leonardo (ex Finmeccanica) pobijedila je na natječaju za izgradnju helikoptera za američke marince. To je druga pobjeda Leonarda na američkim međunarodnim natječajima nakon one 2018. kada su dobili izgradnju specijalnih helikoptera za ratno zrakoplovstvo (US Air Force). Sada su pobijedili na natječaju ratne mornarice (US Navy) za izgradnju 130 helikoptera, koje treba isporučiti od ove do 2024. godine, a vrijednost je 648 milijuna dolara.
Tvrtka Leonardo pobijedila je globalne igrače kao što su Airbus i američki Bell. Talijanski ministar obrane Lorenzo Guerini rekao je kako pobjeda Leonarda na natječaju pokazuje snagu obrambene talijanske industrije, koja u proizvodnji ne ovisi o stranoj tehnologiji ili proizvodima iz drugih zemalja. A da Talijani imaju povjerenja u svoju industriju i ekonomski oporavak poslije koronavirusa (premda najnoviji podaci ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako se više plaše eventualne veće ekonomske krize nego virusa), pokazuje što je u nekoliko dana prodano više od 22 milijarde eura državnih obveznica. To je rekord u iznosu prodanih obveznica. Te obveznice će jamčiti minimalnu kamatnu dobit od 1,40 posto godišnje, a kupili su ih i tzv. mali štediše.
Tri dana je kupnja bila otvorena za pojedince, male štediše, a kupili su 14 milijardi eura vrijednosti državnih obveznica. Bilo je 382.807 kupaca, koji su u prosijeku uložili 36.570 eura u državne obveznice u ovom tjednu koronakrize. Ostalih devet milijardi eura kupile su banke i ustanove.
Tih 22 milijarde eura bit će djelomično pokriće za onih 55 milijardi eura koje je vlada izdvojila za krizu s koronavirusom. Dakle, za mnogo manje od predviđenoga će se povećati državni dug. Ipak, bez obzira na težinu situacije u kojoj se našla Italija zbog širenja COVID-19, mnogo je onih koji vjeruju u ekonomski oporavak.
Kilo trešnje 40 eurića, eh, već sam zaboravio kakav je okus voća i povrća. Djeco, nekada je i običan građanin ove mogao sebi priuštiti voće i povrće i meso čak, da da, vaše bake i djedovi su nekada išli svake godine na more, ali bezveze da vam pišem kada mi ionako to nećete vjerovati.