S 24 godine nitko ne misli na visoki kolesterol pa je saznanje da boluje od nasljednoga kolesterola šokiralo zagrebačku studenticu Ivu Prgomet. Za svoju dijagnozu porodične hiperkolesterolemije saznala je nakon što joj je mama završila u bolnici zbog nuspojava lijekova koji se inače koriste za snižavanje kolesterola.
– Mamu su u bolnici uputili na daljnje pretrage i otkrili da boluje od obiteljske hiperkolesterolemije te predložili bratu i meni da napravimo genetiku za tu nasljednu bolest. Meni su tim testom potvrdili dijagnozu. Ta mi je vijest isprva bila šokantna zato što sam mlada osoba i do tog trenutka nisam imala nikakvih simptoma povišenoga kolesterola – ispričala nam je sada 25-godišnja I. Prgomet.
Nužna dobra prehrana i kretanje
Iako trenutačno nema simptoma, rana dijagnoza omogućila joj je da korištenjem kontinuirane terapije prevenira veće komplikacije u kasnoj životnoj dobi.
– Uz korištenje terapije nužno je održavati zdrav način života, što uključuje dobru prehranu i tjelovježbu. Strah od potencijalnih posljedica ujedno me potaknuo da u užurbani studentski život uvedem tjelovježbu te sam imala priliku sudjelovati na utrci od pet kilometara, Run4FH, koja je bila organizirana u svrhu podizanja svijesti o obiteljskoj hiperkolesterolemiji – navodi Iva Prgomet.
VEZANI ČLANCI:
Zabrinjavajući je podatak da u Hrvatskoj već u predškolskoj dobi 10% djece ima povišen kolesterol. Pokazali su to preliminarni podaci Nacionalnog probira na porodičnu hiperkolesterolemiju, koji je počeo ove godine prilikom pregleda za upis u prvi razred osnovne škole. Među tih 10% nasljedno povišeni kolesterol ima oko 1,5% djece, a ostalima je kolesterol povišen zbog prekomjerne tjelesne težine odnosno jer su fizički neaktivna, sjede za ekranima i loše se hrane.
– Pogledali smo 39 tisuća djece, znači da je među njima oko 500 djece na kojima ćemo intervenirati i prevenirati da ne dožive srčani ili moždani udar odnosno da ne umru prije četrdesete godine života – kaže nam prof. Ivan Pećin, pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC Zagreb.
– Do sada smo ih otkrivali tek kad dobiju srčani ili moždani udar pa bi, ako prežive, došli u našu ambulantu. Ovo je konačno pila okrenuta na pravilan način, jer prevencija je mnogo bolja nego liječenje – dodaje prof. Pećin i ističe kako je terapija hipolipemicima, tj. statinima indicirana, provjerena i sigurna već kod djece u dobi od osam godina nadalje.
– Postoji svojevrsna dogma ili hereza da statini ubijaju, ali definitivno postoje znanstveni dokazi i benefit da kod djece s nasljedno povišenim kolesterolom imaju indikaciju, liječe se njima u razvijenim zemljama i u Hrvatskoj – poručuje ovaj endokrinolog i dijabetolog.
Probir na porodičnu hiperkolesterolemiju kod pregleda za polazak u školu uveden je na inicijativu Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora, čiji je prof. Pećin potpredsjednik, i Referentnog centra za metaboličke bolesti Ministarstva zdravstva, u kojem radi. Ovakav probir na nacionalnoj razini u cijeloj regiji obavlja jedino Hrvatska, a preliminarni rezultati nedvojbeno pokazuju kolika je njegova važnost. Nizozemska probir radi već jako dugo, dok ga susjedna Slovenija radi na malo starijoj populaciji, ali su svima odredili kardiovaskularne čimbenike rizika, što je rezultiralo znatnim smanjenjem smrti od bolesti srca i krvnih žila – u Sloveniji ih od njih umire 35% među svim umrlim osobama u godini, a kod nas skoro 50%. Smanjenje smrtnosti zbog ovog probira u Hrvatskoj će se vidjeti u budućnosti.
Breme jednako onome od pušenja
Inače, stanje koje definira ukupni kolesterol veći od 5,0 mmol/L, a LDL kolesterol veći od tri (< 3,0 mmol/L) naziva se dislipidemija. Od nje pati više od 60% populacije u Hrvatskoj, a to je više i od broja ljudi koji pate od povišenog krvnog tlaka, kojih je 55%. Porodična hiperkolesterolemija vrsta je dislipidemije gdje je zbog genske greške metabolizam "lošeg" kolesterola poremećen i ljudi se rađaju s vrlo visokim vrijednostima LDL kolesterola, znatno višim od tri – to može biti 8 i 12, a prof. Pećin ima pacijenta čiji LDL kolesterol iznosi čak 25.
– Upravo zbog toga kolesterol ima breme jednako onome koje nosi pušenje. Ako se rodiš s visokim kolesterolom, dobit ćeš srčani udar između 10. i 20. godine života a da se prethodno ta opasnost ničime ne manifestira u najvećem broju slučajeva – navodi liječnik.
Referentni centar za metaboličke bolesti MIZ-a i Hrvatsko društvo za aterosklerozu podupire osnivanje Udruge oboljelih od dislipidemija, koja će širiti svijest i edukaciju o problemu povišenoga kolesterola koji je neprepoznat, a ubija – svaka druga umrla osoba u Hrvatskoj umire od kardiovaskularnih bolesti, izravnih posljedica nereguliranog tlaka, šećera i masnoća. Iva Prgomet zbog svog je iskustva postala predsjednica novoosnovane Udruge oboljelih od dislipidemija.
VIDEO Prof. Kolarić: 'Hripavac je jako zarazna bolest, zbog pada cijepljenosti događaju se ove epidemije'
Kad će više znanost 21. stoljeća doći do te svakodnevne medicine? Pa dajte malo proučite radove, viosk kolesterol nije problem. To je kao da optužujete vatrogasce da izazivaju požar jer su oni uvijek na požarištu. Nešto drugo je krivo, a to je inzulinska rezistencija.