Ivan Pavao II. prvi je papa koji je zakoračio na hrvatsko tlo, ali i u sinagogu i džamiju

Papa Poljak, papa putnik, papa obitelji, papa mladih, papa milosrđa... - sve je to bio Karol Józef Wojtyła, 264. poglavar Katoličke Crkve. Nakon izbora, u listopada 1978., postao je jedan od najmlađih papa novijeg doba, prvi koji je u Vatikan stigao iz jedne komunističke zemlje i prvi, nakon 456 godina, koji nije bio Talijan. Papa Ivan Pavao II. 'razmaknuo' je vatikanske zidine i krenuo na putovanja svijetom. Obišao je 112 zemalja, prošavši, po nekim računicama, udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag. Pomicao je granice te je nerijetko pravio povijesne, prve korake – prvi je papa koji je zakoračio i u džamiju i u sinagogu, a bio je i prvi papa koji je zakoračio na hrvatsko tlo. Preživio je dva atentata, a preminuo u Vatikanu u 85-oj godini.

Točno prije 29 godina, 10. rujna 1994., prvi je put u povijesti, na hrvatsko tlo, kročila noga jednog poglavar Katoličke Crkve – slavenski papa, Ivan Pavao II., volio je Hrvatsku i Hrvate te im je udijelio laskavu 'titulu' prvih Slavena koji su prihvatili kršćanstvo. Dolazak pape, koji je te, 1994., na svoje 63. putovanje, izvan Italije, krenuo "kao hodočasnik pomirenja", bio je najljepši poklon vjernicima, ali i dragocjeni dar Zagrebačkoj nadbiskupiji, koja je, te godine, slavila 900. obljetnicu svog osnutka. Bio je to, u ratno vrijeme, kada je trećina teritorija još bila okupirana i 'vjetar u leđa' tadašnjem političkom vrhu Hrvatske.

VEZANI ČLANCI:

Stigao je u 17.15 i poljubio hrvatsku zemlju

„Papa Ivan Pavao II. uzletjet će s rimskog aerodroma 'Leonardo da Vinci', u Fiumicinu, 'Al italijinim', avionom 'Roma', tipa MD-80, kojim će zapovijedati pilot Antonino Pugliatti“, javio je, nekoliko dana prije papinog dolaska u Hrvatsku, dopisnik Večernjeg lista iz Rima, Inoslav Bešker. Te su srijede, uoči papinog dolaska, vjernici, u svim župama Katoličke crkve u Hrvatskoj, započeli trodnevno bdjenje. Metropola se, tada, užurbano pripremala za doček Svetog Oca. Na tisuće nestrpljivih vjernika imalo je tisuće pitanja, a za odgovorima su, svakodnevno, tragali novinari Večernjeg lista, koji su, tih dana, 'izbacivali' na desetke članaka i danas pohranjenih u našoj arhivi. Objavljivali smo, tih dana, sve korisne informacije, od onih o posebnoj regulaciji prometa, izvanrednim linijama i organizaciji taxi prijevoza, pa do informacija o radnom vremenu ljekarni i benzinskih crpki, banaka i poštanskih ureda, te o dežurnim ambulantama i bolnicama. Naši su novinari, na terenu, tada pratili kako se, iz minute u minutu, odvijaju radovi na zagrebačkom Hipodromu. Pisali su i o otvaranju zgrade Apostolske nuncijature te predstavili prigodne poštanske marke i zlatnik, posebno izrađen, kao poklon za Svetog Oca. No, ni to nije bilo sve – dva dana, uoči papina dolaska, Večernji je, svojim čitateljima, poklonio i specijalni prilog - “Papa u Hrvatskoj”, s detaljnim programom njegova boravka u metropoli, mnoštvom ekskluzivnih fotografija i detaljima iz života Svetoga Oca.

Povijesni prvi put

U subotu, 10. rujna 1994., u 17.15 sati, papa je stigao u zagrebačku zračnu luku. Taj je povijesni trenutak, objektivom, ovjekovječio naš fotograf, Robert Belošević, snimivši papu Wojtylu u trenutku kada je blagoslovio i poljubio hrvatsku zemlju, na koju je tada kročio prvi put. Drugi dan, svog prvog boravka u Hrvatskoj, 11. rujna 1994., Sveti Otac se, na svečanom euharistijskom slavlju, na zagrebačkom Hipodromu, obratio vjernicima, kojih je, prema procjenama, bilo oko milijun. Propovijed je održao na hrvatskom jeziku.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista

“U ovom trenutku, kada prvi put stupam na hrvatsko tlo i dok ga s ganućem cjelivam, radostan sam što mogu pozdraviti cijelu ovu voljenu zemlju i sve njezine stanovnike. Danas sam ovdje, kao goloruki hodočasnik evanđelja, koje je navještaj ljubavi, sloge i mira”, rekao je papa, okupljenom mnoštvu.

U nedjelju, oko 18.30 sati, zrakoplovom Croatia Airlinesa, papa je napustio Hrvatsku. Bio je to njegov prvi, no ne i posljednji posjet našoj zemlji. Nakon dolaska u Zagreb, 1994., papa je ponovo posjetio Hrvatsku 1998., kada je pohodio Mariju Bistricu i Split, a treći i posljednji pohod bio je 2003. godine, kada je obišao Rijeku, Dubrovnik, Osijek i Zadar.

Na svome drugom pohodu Hrvatskoj, u listopadu 1998., u Mariji Bistrici, papa Ivan Pavao II. blaženim je proglasio kardinala Alojzija Stepinca. Tijekom tog posjeta, ponovo je, kao i 1994., pozvao hrvatski narod na praštanje i otvorenost prema drugima, dok je za svog trećeg pohoda otvoreno lobirao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Za tog je, posljednjeg posjeta Hrvatskoj, u Dubrovniku, blaženom proglasio Mariju od Propetoga Petković, u Osijeku se, tada, obratio muževima i ženama, u Rijeci mladima, a u Zadru se, emotivnim govorom, oprostio od hrvatskih vjernika.

VEZANI ČLANCI:

Hrvatima je posvetio stotine govora

U sva tri pohoda našoj zemlji papa je govorio na hrvatskom jeziku, no to je učinio i davno prije - prvi papin govor na hrvatskom bio je u bazilici svetog Petra, u Rimu, 30. travnja, 1979. godine. U 27 godina svog pontifikata, papa Wojtyła je Hrvatima posvetio gotovo 800 govora, poruka, čestitki, spominjući hrvatski narod u svojim obraćanjima, što je uvelike doprinijelo međunarodnom pozicioniranju Hrvatske.

Prekinuo je 456 godina dug niz

Nakon izbora za poglavara Katoličke crkve, 16. listopada 1978. godine, Karol Józef Wojtyła je, nakon 456 godina, postao prvi papa koji nije Talijan, ali i prvi papa koji dolazi iz jedne komunističke zemlje, a ujedno i jedan od najmlađih papa novijeg doba. Ne čudi, stoga, što nije želio sjediti u odajama, unutar vatikanskih zidina, nego se odlučio za drugačiji pristup – krenuo je na putovanja te su ga, već u prvih nekoliko godina pontifikata, mediji vizionarski prozvali 'papom koji će proputovati svijet'. Zvali su ga i ‘papa svjetski putnik’ i ‘ ‘leteći papa’, a on je te 'titule' i opravdao - posjetio je čak 112 država, prešavši, kako se izračunalo, udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag. Osim što ih je prelazio, na svojim je putovanjima i pomicao granice. Povijest će ga pamtiti kao prvog papu koji je ušao i u sinagogu i u džamiju, ali i papu koji je preživio čak dva atentata. Prvi se dogodio u svibnju, 1981., na Trgu sv. Petra, u Vatikanu - Turčin, Mehmet Ali Agca ispalio je u papu četiri metka, pogodivši ga u trbuh te u obje ruke. Samo godinu dana nakon prvog, papa je preživio još jedan atentat - nožem ga je ranio konzervativni, španjolski svećenik, Juan Fernandez Krohn, no za taj je događaj javnost saznala tek 2008. godine.

Prvi papa Poljak, Ivan Pavao II., preminuo je u vatikanskim odajama 2. travnja, 2005. godine. Samo šest godina nakon smrti, 2011., njegov nasljednik, Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim, a tri godine kasnije, 27. travnja 2014. godine, papa Franjo, je Ivana Pavla II. proglasio svetim.