Prije točno 27 godina, u četvrtak, 5. rujna 1996., u 22 i 45, snažan, razoran potres, pogodio je dubrovačko područje. Teško su tada stradali Slano i Ston, a upravo je u stonskom podmorju bio i epicentar tog katastrofalnog potresa, koji je pogodio 19 naselja u dubrovačkom primorju, a osjetio se i u Hercegovini te u Italiji, sve do Torina.
U Stonu, mjestu u čijem je podmorju, tog četvrtka, kasno navečer, bio epicentar potresa jačine šest stupnjeva po Richteru, odnosno osam po Mercallijevoj ljestvici, vrijeme je te noći i doslovno stalo - kazaljke sata, u staroj Gradskoj vijećnici, zaustavile su se točno u 22 sata i 45 minuta. Dan nakon katastrofe, Ston je izgledao apokaliptično, izvijestio je tada Večernjakov novinar, Klario Obradović, čiji je članak pohranjen u našoj arhivi. Neoštećene kuće, u starom dijelu Stona i selima u njegovu zaleđu, gotovo da nije bilo. Krovovi su bili porušeni, crkva Svetog Vlaha, na glavnom, stonskom trgu, ostala je bez zvonika, oštećena je bila i zgrada općine te biskupija.
Osim Stona i Slanog teška su oštećenja tada pretrpjeli i Mravinci, gdje je potpuno srušena crkva Male Gospe, a stradali su i Podgora, Lisca, Podimoć i Topolovo. O teškim oštećenjima i danas svjedoče fotografije s terena Večernjakovog reportera, Matea Rilovića.
Čitavo područje bilo je bez struje. Dolazak u Ston bio je gotovo nemoguća misija, jer se, zbog odrona nastalih uslijed potresa, nije moglo proći magistralnom cestom, a okolnim se, seoskim cestama, vozilo samo na vlastitu odgovornost. Na teren su ubrzo stigle postrojbe Hrvatske vojske koje su, teškim strojevima, raščišćavale puteve prema Slanom, a bile su upućene i na područja Mravinaca i Čepikuća.
VEZANI ČLANCI:
Potresi, na sreću slabijeg intenziteta, osjećali su se i dalje te su ljudi, tu traumatičnu noć, proveli na ulicama i u automobilima.
„Riječ je o potresu jačem od onog iz 1927. i 1963. godine“, rekao je novinarima tadašnji načelnik Stona, Darko Dražeta.
Potres koji je pogodio dubrovačko primorje snažno se osjetio i u gradu, ali i u Konavlima. Tlo je podrhtavalo duž obale te na otocima. Drhtala je tada i Hercegovina, najteže je stradalo Ravno, kao i sela uz granicu s Hrvatskom, Zatmorje i Strmica, koja su bila gotovo u potpunosti srušena. Iako su štete bile velike, ljudskih žrtava, na sreću, nije bilo.
Stonski se potres osjetio čak i na širem području Italije, duž jadranske obale i u unutrašnjosti, sve do Torina.
Što su tada rekli seizmolozi?
Potres, s epicentrom na području Stona i Slanog, ne daje nikakve dokaze za moguća seizmološka predviđanja, pojašnjavao je tada voditelj Seizmološke službe Geofizičkog zavoda 'Dr. Andrija Mohorovičić' u Zagrebu, Vlado Kuk.
Seizmolog, dr. Marijan Herak, upozorio je, pak, da područje Dinarida pripada najtrusnijem dijelu Hrvatske. I najrazorniji potres u hrvatskoj povijesti, koji se dogodio 6. travnja, 1667., pogodio je upravo dubrovačko područje - Dubrovnik je bio potpuno razrušen, a, prema procjenama, poginulo je oko 2200 ljudi, što je bilo više od trećine stanovnika tog grada. Bila je to katastrofa nezabilježena u 1200 godina povijesti Dubrovnika.
Nakon potresa, koji se dogodio u rujnu, 1996., područje Stona, Slanog i dubrovačkog primorja, u tri je tjedna, uzdrmalo još 200 potresa. Repriza potresa od 5. rujna dogodila se samo 12 dana kasnije -17. rujna, 1996. godine, kada je Ston i okolicu ponovo zatresao potres jednake snage. Tlo se, na tom području, nije smirilo više od dvije godine, tijekom kojih je zabilježena serija od nekoliko tisuća naknadnih potresa.
VIDEO Nakon potresa Tursku je pogodila nova katastrofa: Pogledajte strašnu scenu poplave
