Nije prestajao govoriti: Pernara ponovno izbacili iz sabornice

Saborski zastupnici današnji su radni dan započeli objedinjenom raspravom o zakonima o otpisu dugova te o provedbi ovrhe tijekom koje je Ivan Pernar iz Živog zida ponovno izbačen iz sabornice jer je prvo tražio slobodnu raspravu u vrijeme kada to nije moguće, a zatim nije želio prestati govoriti nakon što je dobio dvije opomene i izgubio pravo na govor tijekom današnjeg dana.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako Vlada traži rješenja kako bi pomogla hrvatskim građanima vodeći računa o zaštiti prava vjerovnika i dužnika. Prema posljednjim podacima od 31. svibnja, blokirano je 326.379 hrvatskih građana s više od 42 milijarde kuna duga. Najveći broj građana, objašnjava ministar, u blokadi je zbog dugova prema telekomunikacijskim kompanijama, dok su najveći iznosi duga prema bankama. Od ukupnog broja blokiranih građana 85 posto građana je pod blokadom dulje od godinu dana.

– Prijedlog zakona odnosi se na građane koji su bili u blokadi do 31. prosinca 2017. i vrijedi jednokratno. Najbolje bi bilo gađati da stupa na snagu za vikend kako bi Fina mogla obraditi sve te podatke. Građani praktički ne moraju ništa učiniti u smislu prijave ili odlaska na šaltere Fine. Kada zakon stupi na snagu, u potpunosti će biti deblokirano 6672 građana, čiji dug ne prelazi 10 tisuća kuna vjerovnicima iz prve skupine, dakle sve državne službe, HRT, HZZO – kazao je ministar. Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima nema samo jednokratni efekt, dodaje, te objašnjava kako uspješnost naplate po blokadama duljim od tri godine iznosi 1,19 posto.

– Jedna od ključnih novosti jest ograničenje trajanja ovrhe samo za fizičke osobe. Danas za izvansudsku ovrhu nema propisanog kraja, pa ona može trajati zauvijek. Ovim zakonom predlažemo, ako se tražbina ne naplati u roku od tri godine, nakon što po toj osnovi nije bilo naplata u posljednjih šest mjeseci da Fina prestaje s izvršavanjem ovrhe. Ovršenik ni u ovom slučaju neće morati podnositi zahtjev u Finu već do prestanka dolazi automatizmom – tvrdi Marić. Ovim činom, ipak nastavlja, dug ne prestaje.

– Prestaje se s ovrhom jer je postala nemoguća, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu na drugom predmetu ovrhe ako procijeni da postoji mogućnost naplate. Broj ovršenika koji će biti momentalno deblokirani bit će 71.291, a iznos duga smanjit će se za 32 milijarde kuna. Ali to ne znači trajno eliminaciju duga. Fina će i dalje promatrati što se događa – zaključio je Marić.

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida smatra da je ovo potpuno krivi pristup rješavanju problema blokiranih.

– Nije riješeno gomilanje nepotrebnih dugova u ovršnim postupcima koje su generirali troškovi poput onih odvjetničkih i slično – kazao je Sinčić, dok je njegov stranački kolega Branimir Bunjac od ministra tražio da objasni je li onih 10 tisuća kuna koji će se otpisati glavnica ili su to kamate.

– Otpisuje se 10 tisuća kuna glavnice, a automatski s time idu i kamate – kazao je ministar Marić.

SDP-ova Peđu Grbina zanima zašto ovim mjerama nisu obuhvaćeni i građani koji imaju dug nad pokretninama, a Marić mu je uzvratio da je razlog tome u redoslijedu naplate, odnosno najprije se sve pokreće nad novčanim sredstvima. 

SDP-ova Borisa Lalovca je zanimalo jesu li banke koristile porezne olakšice koje im je Vlada ranije omogućila.

– Osnovna intencija toga je bila čišćenje bilance banke i građana, nemam konkretne podatke, ali nažalost, nije bio preveliki interes – odgovorio je Marić.

HNS-ova Božica Makar rekla je da njena stranka podržava predložene izmjene jer će pomoći građanima. Pozdravlja odluku središnje države da otpiše dio dugova, ali se iskreno nada, naglašava, da će se tu pridružiti i jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje to nisu obavezne, ali nada se da će se na to odlučiti.

– Možemo se pitati je li to pravedna mjera prema građanima koji uredno otplaćuju svoje obveze – ali ovdje se ne radi o socijalnoj mjeri, ovo je jednokratna pomoć svim blokiranima – kazala je Makar. Javio se Mostov Nikola Grmoja i zatražio stanku zbog, kako je rekao, skandaloznih tvrdnji.

– Ona kaže da nisu političari odgovorni za ovo stanje, nego tko je odgovoran za glomazni državni aparat koji oni financiraju, a i sad traje uhljebljivanje – kazao je Grmoja.

Javio se i Ivan Pernar koji je tražio stanku oko deložacija, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković mu je objasnio da je ovo stanka koju klub traži za konzultacije vezano uz temu o kojoj se raspravlja, dok on zapravo traži slobodnu raspravu koje su mogu tražiti tek u 13 sati. Pernar to obrazloženje nije poslušao i nastavio je prigovarati, pa mu je Jandroković prvo dao jednu, pa drugu opomenu što znači da više danas nema pravo govora.

– Želite da vas se izbacim, ja mogu zamoliti stražu da vas iznese, u 13 sati možete govoriti o tome – kazao je Jandroković, no kako Pernar nije prestajao govoriti, odobrena je stanka od 10 minuta koju je Grmoja tražio.

Nakon stanke Božica Makar je prigovorila Grmoji da uvijek HNS optužuje za uhljebljivanja, a ona je našla tekst koji govori o tome da je Most u četiri godine uhljebio u Metkoviću više od 30 ljudi. Ponovno se javio Pernar koji je prigovorio da Makar sad ima pravo govoriti što hoće, a njemu stanka nije odobrena.

– Ako ne sjednete, znači da želite da dođe straža, izbaci vas pa da dobijete pozornost. Do kraja dana oduzimam vam pravo sudjelovanja u sjednici, straža – rekao je Jandroković nakon čega je straža izvela Pernara vani. Slično se, podsjetimo, dogodilo i sinoć.

Mostov Hrvoje Runtić kazao je kako s ovim zakonskim prijedlozima kriza blokiranih neće biti riješena, samo mali dio će biti riješen i svodi se na oko šest tisuća osoba. Zamjerio je da Fina naplaćuje prevelike naknade i to po svakoj transakciji, dodavši kako je i cijena previsoka, jer taj isti posao banke i pošta rade za pet kuna.

Pitanje je treba li Fina sudjelovati u tom procesu, može se i temeljem sudskog rješenja trajnim nalogom u banci – tvrdi Runtić. Smeta ga, dodaje, i spin oko teleoperatera.

– Želi se pokazati da je 326 tisuća blokiranih u jednom trenu prestao plaćati račune za telefone, a izostavljeno je da je tijekom recesije propalo gotovo 100 tisuća obrta, OPG-ova, malih poduzeća, a svi imali telefone. Nisu mogli naplatiti svoje fakture, pa posljedično nisu mogli servisirati svoje obaveze – objasnio je.