Ivanić i Izetbegović međusobno se optužuju za kršenje ustava i destabilizaciju BiH

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i član tog tijela Bakir Izetbegović u četvrtak su razmijenili teške optužbe za kršenje ustava i zakona te destabiliziranje države zbog najave pokretanja postupka revizije presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) protiv Srbije, dok je istodobno u Den Haagu zahtjev za revizijom jučer i formalno podnesen.

Riječ je o presudi kojom je ta zemlja 2007. oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH, a razmjena optužbi uslijedila je neposredno uoči formalne predaje zahtjeva za reviziju, kojega su pravni zastupnici bošnjačke strane podnijeli danas tajništvu ICJ-au Den Haagu.

Nakon što je bez donošenja bilo kakve odluke prekinuta izvanredna sjednica Predsjedništva BiH, na kojoj je trebalo odlučivati o zakonitosti podnošenja zahtjeva ICJ-u za reviziju presude, Ivanić je novinarima kazao kako je to bio "jedan od zadnjih, ako ne i zadnji pokušaj da se BiH vrati funkcioniranju sustava".

Ivanić: odluka o pokretanju revizije nije donesena

"Izetbegović nije bio za to da se izjašnjavamo hoće li BiH podnijeti zahtjev za reviziju presude i nije želio o tome odlučivati pa je napustio sjednicu. Nakon toga sjednicu je, sa željom da ne doprinosi razjedinjavanju, napustio i Dragan Čović", kazao je Ivanić o tome što se zbivalo.

Po njegovom tumačenju, to praktično znači da odluka o pokretanju revizije presude pred ICJ-em nije ni donesena te kako raniji pravni zastupnik BiH pred tim sudom Sakib Softić nema legitimitet ni ovlasti podnijeti takav zahtjev. Najavio je kako će u svojstvu šefa države uputiti pismo ICJ-u u kojemu će sud izvijestiti o tim činjenicama, a to će, drži Ivanić, biti dovoljno da ICJ odbaci zahtjev za revizijom.

Ivanić ocjenjuje kako je BiH "ušla u vrlo ozbiljnu krizu i vrhunac izvaninstitucionalnog djelovanja".

Samo pitanje revizije presude za Ivanića nije toliko bitno koliko mu je bitno to što se pokazalo kako stvari u BiH zapravo funkcioniraju i to na temelju odluke političara da se po svaku cijenu "dodvoravaju vlastitoj sredini". "Sada je pitanje što će uslijediti i hoće li se i kada Predsjedništvo BiH ponovo sastati", upozorio je Ivanić. On je obećao kako će sa svoje strane učiniti sve da sustav funkcionira, ali je odbacio svaku odgovornost za izazivanje sadašnje krize.

Poručio je kako je idućih dana nužno hladnokrvno razmišljati, kao i da srpski dužnosnici ipak ne bi trebali posezati za istim postupcima kao Izetbegović, odnosno blokirati rad tijela vlasti BiH.

Izetbegović tvrdi da su ispunjene sve zakonske pretpostavke

Izetbegović je pred novinare došao nakon Ivanića te iznio svoje viđenje situacije kazavši kako su ispunjene sve zakonske pretpostavke za pokretanje postupka revizije te da stoga nije bilo potrebe da se o tome ponovo odlučuje osim, eventualno, o statusu pravnog zastupnika Sakiba Softića.

"Od bošnjačkih se predstavnika očekivalo da aktivno sudjeluju u zaustavljanju procesa revizije. S obzirom da na to nismo pristali, optuženi smo za izazivanje krize u BiH i regiji. To je klasična zamjena teza", kazao je Izetbegović.

Poručio je kako se stvarna krivica na onima koji su planirali i počinili ratne zločine i danas slave ratne zločince, a glavni je krivac je zapravo režim Slobodana Miloševića, koji je odgovoran za ratove na području bivše Jugoslavije. Izetbegović je kazao kako ga čudi kada vidi da se današnje srbijanske vlasti ili bosanski Srbi poistovjećuju s tim režimom.

Poručio je kako bi eventualnim izlaskom srpskih predstavnika iz vlasti u BiH bila izazvana kriza koja bi podjednako pogodila sve pa ih je pozvao da to ne čine, a sudu prepuste donošenje pravnih odluka. "Samo na istini možemo graditi bolje odnose među državama i narodima na Balkanu", kazao je Izetbegović.

U Haagu podnesen zahtjev za revizijom

Dok su Ivanić i Izetbegović neizravno polemizirali u Sarajevu, pravni zastupnik BiH Softić je u Den Haagu predao zahtjev za reviziju kojim je otvoren proces za kojega se procjenjuje da može trajati i duže od četiri godine. Zajedno sa Softićem zahtjev su predali i američki odvjetnik David Scheffer, koji je u vrijeme administracije Billa Clintona obnašao dužnost američkog veleposlanika zaduženog za pitanja ratnih zločina te nizozemski odvjetnik Phon van den Biesen . 

Zahtjev za reviziju odnosi se na postupak započet još u jeku rata u BiH. Ta je zemlja 1993. godine podnijela tužbu protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog agresije i genocida.

Presuda je donesena u veljači 2007. godine, a ICJ je uz ostalo potvrdio kako je genocid počinjen na teritoriju BiH, no samo u Srebrenici, kao i da su za taj zločin odgovorne vojska i policija bosanskih Srba. Navodi o odgovornosti bivše SRJ, odnosno današnje Srbije kao njene sljednice, odbačeni su, a vlasti u Beogradu označene su odgovornima samo za propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju počinitelja koji su se skrivali u Srbiji.

Presudom je ostavljen rok od deset godina za podnošenje zahtjeva za reviziju presude, pod uvjetom otkrivanja novih dokaza bitnih za dokazivanje navoda iz tužbe. Restriktivna pravila, propisana statuom ICJ-a, definirala su kako takvi dokazi moraju biti predstavljeni sudu najkasnije u razdoblju od šest mjeseci od njihova otkrivanja kako bi uopće bili uzeti u razmatranje.

Prema dostupnim informacijama, zahtjev za reviziju oslanja se uglavnom na neke od dokaza iznesenih tijekom suđenja ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

>> Agresori na slobodi, žrtve u Haagu. Sud ispravlja nepravdu

>> Što se krije iza tužbe koju Bošnjaci podižu pred sudom u Haagu