Iz 17 država stižu mirovine za 182 tisuće gastarbajtera

Kao i svi prosjeci, tako i oni o mirovinama skrivaju veliku razliku u primanjima umirovljenika. Gledaju li se samo radničke mirovine, one u prosjeku iznose 2318 kuna, no oko 480 tisuća penzionera ispod je te granice. Isključe li se korisnici povlaštenih mirovina, sa svojim mirovinskim primanja relativno pristojno može živjeti tek 1747 radničkih umirovljenika čije su mirovine oko ili sitno iznad prosječne plaće u državi – 6629 kuna. Ta je skupina umirovljenika u prosjeku skupila 37 godina staža. Na drugom polu nalazi se oko 241 tisuća umirovljenika čije bi mirovine bile još manje da ne postoji državno jamstvo da nitko u zemlji ne može primiti manje od garantiranog iznosa po jednoj godini staža. Doplatu do najniže mirovine trenutačno prima 241.450 osoba i ona za 26 godina staža iznosi 1502 kune.

Stiže 600 milijuna eura

Trenutačno je garantirani iznos mirovine 61,94 kune po godini staža, što znači da nitko tko je otišao u punu starosnu mirovinu – s minimalnih 15 godina staža – ne prima manje od zajamčenih 929 kuna! Proizlazi da bi gotovo svaki četvrti sadašnji umirovljenik, prema uplatama doprinosa i ranijim primanjima, dobivao još manje da ne postoji garantirani minimum! No to ne znači da ne postoje građani čija su mjesečna primanja niža od zajamčenog minimuma. Oko 95 tisuća korisnika mirovina tako u prosjeku prima 231 kunu, a daljnjih 86 tisuća oko 780 kuna! U državnom mirovinskom osiguranju objašnjavaju da devet od deset takvih osoba predstavljaju ljudi koji su pravo na mirovinu ostvarili izvan Hrvatske, radeći negdje u inozemstvu, pa im se ovdje isplaćuje dio sukladno domaćem stažu, koji može biti manji ili veći ovisno o tome gdje su radili i kolika su primanja imali. U skupini građana s manjim primanjima nalaze se i korisnici obiteljske mirovine – bračni supružnici koji nasljeđuju 70 posto mirovine preminulog partnera ili pak njihova djeca korisnici obiteljske mirovine. Također, iz Hrvatske svakog mjeseca odlazi oko 168 tisuća mirovina u druge zemlje – uglavnom građanima nekadašnjih jugoslavenskih republika koji su manji ili veći dio radnog vijeka radili u Hrvatskoj. Te su mirovine niže u usporedbi s hrvatskima i u prosjeku iznose 784 kune, vjerojatno stoga što je i radni vijek ‘stranaca’ (uglavnom državljana Bosne i Hercegovine te Srbije) bio kraći.

Trenutačno Hrvatska isplaćuje oko 1,06 milijuna mirovina za domaće i oko 168 tisuća mirovina za strane umirovljenike, za što godišnje odlazi oko 39 milijardi kuna. No jednako tako svake godine oko 600 milijuna eura godišnje stiže iz inozemstva. Prema podacima za 2016. godinu, 182 tisuće hrvatskih umirovljenika radilo je u 17 različitih država te im svakog mjeseca u prosjeku stiže oko 277 eura mjesečne mirovine. Gledaju li se prosjeci, strane su mirovine nešto niže od prosječnih u Hrvatskoj, no prosjek vjerojatno umanjuju penzionerska primanja iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije – odakle dolazi svaka treća strana mirovina. U puno su boljoj poziciji hrvatski građani koji su radili u Njemačkoj (oko 92 tisuće), Austriji i drugim zapadnim državama.

Novi uvjeti od 2019.

– Naš mirovinski sustav je održiv, isplata mirovina je neupitna – naglasio je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u Saboru u odgovoru na pitanje zastupnika kakve će promjene donijeti najavljena mirovinska reforma. Ministar kaže da se 56 posto sredstava za mirovine sakupi iz doprinosa, a 17 milijardi subvencionira se iz državnog proračuna.

– Većina mirovinske reforme odnosit će se na buduće umirovljenike, ali jednim dijelom bavit će se i sadašnjim, posebice vezano za njihovo uključivanje na tržište rada – naveo je ministar Pavić koji ni pred zastupnicima nije iznio detalje najavljene mirovinske reforme, osim poznate činjenice da će novi propisi stupiti na snagu početkom iduće godine.

– Cilj reforme je da nijedna skupina osiguranika ne bude oštećena te će se njome učinkovito riješiti i pitanje dodatka od 27 posto za osiguranike prvog i drugog mirovinskog stupa – kazao je Pavić. 

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti