Kada su mirovine tako mizerne, a prosječna je sramotnih 2318 kuna (!) ima mnogo nezadovoljnika, a oni su pak uvijek s posebnom pozornošću pratili i komentirali one umirovljenike koji su mirovine dobivali “po posebnim propisima”.
Ideologija i svjetonazorske razlike i ovdje su došle do izražaja. Pogotovo kad su u pitanju mirovne nastale na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Boj između partizana i ustaša, što se države tiče, ipak se uglavnom nije nastavio i u umirovljeničkoj populaciji, premda su mnogi kritizirali državu što i dalje isplaćuje te mirovine.
Supruge pokojnih boraca
No, kako godine prolaze, takvih je umirovljenika sve manje i 2017. godine bilo ih je prvi put manje od 20.000 – 19.172, što je oko 4000 manje nego 2016. U Hrvatskoj je ukupno 1,232.651 korisnik mirovine (osiguranika, dakle zaposlenih, ima 1,475.044), a po posebnim propisima mirovinu dobiva oko 175.000 ljudi. Prema podacima s kraja prosinca 2017., u Hrvatskoj još ima 13.310 korisnika tzv. boračkih penzija, dakle partizanskih. Još prije samo nekoliko godina bilo ih je dvostruko više. Danas te mirovine uglavnom koriste supruge pokojnih boraca, kojih je kao izvornih korisnika ostalo još nekoliko tisuća. Prosječna takva mirovina iznosi 2731 kunu. U toj grupaciji su i korisnici mirovina pod nazivom “Hrvatska domovinska vojska”, što su domobrani, ustaše i tzv. oružnici (žandari). Njih je potkraj 2017. bilo 5862, a i u njihovu slučaju uglavnom su korisnice supruge. Država je hrvatskim vojnicima iz Drugog svjetskog rata odobrila mirovine 1993., a zanimljivo, u usporedbi sa svim ostalim “posebnim” korisnicima, njihove su mirovine najniže, u prosjeku 2341 kunu.
Mirovine imaju i bivši politički zatvorenici, njih 3218, čija prosječna mirovina iznosi 3767 kuna. Smanjuje se, s godinama, i grupacija umirovljenika iz bivše JNA, a sada tih korisnika, bivših “vojnih lica”, ima 6508, a prosječna im mirovina iznosi 3111 kuna. Najviše je, prema očekivanjima, osoba umirovljenih na osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu i ima ih gotovo 71.000, te imaju i najviše mirovine, u prosjeku iznose 5580 kuna.
Na listi i dužnosnici SFRJ
Prema sličnoj zakonskoj osnovi mirovine dobiva i 6800 branitelja HVO-a, a njihove su mirovine gotovo dvostruko niže od onih braniteljskih u RH i u prosjeku iznose 2935 kuna. To nisu, međutim, sve mirovine po posebnim propisima. Među njima su i tzv. povlaštene, a radi se o državnim dužnosnicima koji su, sve dok zakon nije promijenila Milanovićeva Vlada koja ih je ukinula, taj status dobili kao saborski zastupnici, ministri u vladama, ustavni suci i glavni revizori. Tih je mirovina sada 655 i rekordne su – u prosjeku iznose čak 9553 kune. Nešto niže mirovine imaju redoviti akademici HAZU, u prosjeku 8516 kuna, no takvih je mirovina samo 148. I dužnosnici saveznih tijela bivše SFRJ korisnici su mirovina po posebnim propisima, ima ih 109, s mirovinom u prosjeku od 3095 kuna. Članovi SIV-a, dakle bivših vlada SFRJ, njih 38, imaju mirovine od 3621 kunu. U grupaciji “posebnih” su i radnici istarskog ugljenokopa Tupljak, takvih je mirovina 256 i u prosjeku iznose 3682 kune.
dok radnik koji je odradio 30 godina ima manje od branitelja koji ima malo ili ništa radnog staža nema tu pravde,ove sa 25-30000 tisuća invalide + auto niste ni spomenuli dok djeca invalidi ne dobiju niti lijekove