OBNOVA METROPOLE

U Zagreb stiže 88,9 milijuna eura: Riječ je o najvišem predujmu u povijesti Fonda solidarnosti

Foto: Borna Filic/PIXSELL
Zagreb: Dva mjeseca nakon potresa, Cesarćeva i dalje zakrčena
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb mjesec dana nakon potresa
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Na križanju Đorđićeve i Petrinjske održana konferencija za medije o šteti nakon potresa
11.08.2020.
u 12:14
Riječ je najvišem predujmu koji je dosad isplaćen iz Fonda solidarnosti
Pogledaj originalni članak

Europska komisija najavila je danas prvu isplatu financijske pomoći Hrvatskoj u vrijednosti od 88,9 milijuna eura u sklopu Fonda solidarnosti EU (FSEU) nakon razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu. Hrvatska će u sljedećim danima primiti taj predujam, dosad najviši ikad isplaćen iz FSEU. Time se podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu te ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge.

– Hrvatska i njezin glavni grad pretrpjeli su  jednu od najtežih prirodnih katastrofa u više od stotinu godina, koja je prouzročila velike štete i poremećaje. A pogodila je u trenutku kada se populacija već morala nositi s pandemijom koronavirusa i ograničenjem kretanja. Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU u takvim teškim vremenima – kazala je povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

Nakon potresa u Zagrebu, aktiviran je Mehanizam EU za civilnu zaštitu kako bi se hitno odgovorilo na situaciju: šatori, kreveti, grijalice i vreće za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije brzo su otpremljeni u pogođena područja. Komisija je pružila potporu i u operacijama spašavanja i procjene štete putem EU usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. 

Hrvatska je zatim 11. lipnja, u propisanom roku od 12 tjedana nakon katastrofe, podnijela puni zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU. 

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Posljedice potresa u centru grada
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Oštećenja u centru Zagreba nakon potresa
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Započela je procjena štete od potresa na katedrali
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Započela je procjena štete od potresa na katedrali
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Zagreb: Sanacija krova koji je oštećen u potresu
Foto: Privatna arhiva
Bazilika u Palmotićevoj nakon potresa

U sklopu Fonda pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Otkad je osnovan, 2002., tim se fondom koristilo za 88 katastrofa različite prirode, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad su 24 zemlje – 23 države članice i jedna zemlja pristupnica – dobile potporu, neke od njih više puta, u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi eura.

U sklopu odgovora EU na pandemiju koronavirusa i s njom povezanu javnozdravstvenu krizu, FSEU se odnedavno primjenjuje i na teške javnozdravstvene krize, a najviši dopušteni iznos predujma povećan je s 30 milijuna na 100 milijuna eura.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 47

PO
Polarus
12:20 11.08.2020.

bandić i rođaci trljaju ruke...

Avatar essek22
essek22
13:04 11.08.2020.

Deadman, ako izađemo iz EU sutradan smo u istoj košari sa Bosnom, Srbijom, Makedonijom, Kosovom i ostatkom te vesele ekipe...

DD
ddh
14:08 11.08.2020.

Stalno se vrti prica kako je Hrvatska na zecelju Evrope odnosno EU-a, ali ima nekoliko podrucja, gdje je Hrvatska daleko na prvom mjestu u EU, a vjerojatno i na svijetu. Mediji i Hrvatskoj su po kolicini plasiranih lazi, spletki, podmuklosti i sirenjem cesto izmisljenog negativizma i pesimizma u odnosu na vlastitu drzavu daleko ispred cijelog EU-a. Hrvati su po prostacenju, vrijedjanju i podmetanju isto tako prvi u EU. Hrvati i Hrvatska su po zavisti i sijanju mrznje daleko ispred cijele EU-e. Moglo bi se to natezati do beskonacnosti, a nesmije se zaboraviti niti urodjeno divljastvo i bahatost bez pokrica.