Novoizabrani saborski zastupnik iz stranke Fokus te gradonačelnik Svete Nedelje, Dario Zurovec gostovao je od 12 sati u studiju Večernjeg lista.
Zurovec je kao jedan od najmlađih zastupnika govorio o svom mandatu i političkim planovima, obnovi Zagreba, poreznoj politici koja je fokus njegova djelovanja, ali i o kritikama koje je doživio za političku trgovinu nakon što je odbio osnovati saborski klub s Marijanom Puljak i Dalijom Orešković.
Emisiju vodila: Lana Kovačević
Jedan od najmlađih saborskih zastupnika o obnovi, prvi danima u Saboru, porezima i prozivkama na svoj računJedan od najmlađih saborskih zastupnika o obnovi, prvi danima u Saboru, porezima i prozivkama na svoj račun. Gost: Dario Zurovec Razgovara: Lana Kovačević
Objavljuje Večernji list u Petak, 7. kolovoza 2020.
Jedan ste od najmlađih saborskih zastupnika. U ovom kratkom vremenu koliko obnašate tu funkciju dobili ste mnoge epitete. Konkurenti su vam govorili da ste žetončić pa Bandićev igrač pa da uhljebljujete djecu političkih uzora...
Ja mislim da te uvredljive konstrukcije više govore o onima koji su ih smislili nego o meni. Ja sam čovjek kao i svaki drugi, sa svojim vrlinama i manama. Ne kažem da sam anđeo, ali nisam ni vrag. Samo želim napredak i prosperitet za svoju sredinu, svoj grad i svoju državu. S prijateljima i kolegama okupljenima u političkoj platformi pokušavamo promijeniti stvari nabolje.
U politiku ste ušli s 18 godina. Tada ste pristupili HDZ-u, a danas kao 33-godišnjak sjedite u Saboru. Je li vam ikad bilo žao što ste odlučili biti političar?
Nije mi žao. Ja, kao i svaki čovjek, radim i griješim. Prošlost ne mogu mijenjati, ali na budućnost mogu utjecati. O tome želim razgovarati.
Sramite li se toga što ste imali iskaznicu HDZ-a?
Ne, ne sramim se. To je moj život. U to vrijeme to je čak bilo dobro i poželjno, a naročito ako uzmemo u obzir sredinu kao što je Sveta Nedelja, međutim kad sam vidio da se s tom strankom razilazim u većini parametara, jednostavno sam se ispisao i krenuo svojim putem.
Posljednjih tjedana bili ste prisutni u javnosti kada ste rekli da bi Zagrepčani trebali sami obnavljati svoje kuće i stanove razorene u potresu i da država tu nema što intervenirati.
Svi su se tada koncentrirali na to da me vrijeđaju ili nam dobacuju da smo protiv ljudi, što je apsolutno netočno. Ja sam govorio o tome da trebamo naučiti ljude da se brinu o vlastitim nekretninama. U svakom slučaju smatram da oko cijelog procesa obnove Zagreba postoji previše birokracije i komplikacija. Ovaj model koji će vjerojatno proći u Saboru oko obnove znači samo da će Hrvatska spiskati 80 milijardi kuna za krpanje zgrada koje su mahom bile oronule i prije potresa. Tu se može povući paralela s elementarnom nepogodom u Gunji, ali postoje ključne razlike. Tamo se, naime, dogodilo da su građane pogodile poplave zbog krivnje službi i institucija koje građani plaćaju (Hrvatske vode i sl.). Sustav je zakazao i to znači da je taj isti sustav odgovoran za štetu. U Zagrebu je situacija drukčija. Dosta zgrada razrušeno je jer su se nikako i slabo obnavljale i renovirale još od 1920-ih godina. Ja sam za model da obnova ide, primjerice, preko HBOR-a, ali da se država odrekne kamate. U ovakvom scenariju koji gura Vlada moguće je da se dogodi pljačka stoljeća.
Kakve su šanse da vas ostali političari čuju i krenu u izmjene zakona o kojima govorite?
Nadam se da će se maksimalno ukalupiti unutar zakona. Ovaj naš smjer daleko je jeftiniji za državu.
Tko je odgovoran za poplave u Zagrebu?
Naravno da je odgovoran grad. Ljudi plaćaju usluge odvodnje, prostore za evakuacije, oborinske vode, kanalizaciju i sl. Očito je da je sustav zakazao. Tko bi drugi mogao biti odgovoran osim grada Zagreba?
Izjavili ste nedavno da je Hrvatska socijalni slučaj?
Tada sam se osvrnuo na udarnu vijest o tome da smo uspjeli isprositi nekakav novac od EU. To dokazuje samo da smo dovedeni kao džava i društvo na prosjački štap pa se hvalisamo time što žicamo novac po Europi. Ja bih htio da društvo ide naprijed, da se smanjuju porezi, da govorimo o digitalizaciji, reformi javne uprave...
Koje mjere konkretno?
Definitivno manji porezi, manje administracije, teritorijalni preustroj. To je jamac za 21. stoljeće. Dosta je bilo birokrata s pečatima i biljezima.
Predstavljeni ste kao i borac protiv uhljeba? Kako se konkretno boriti protiv uhljeba, koje su vaše ideje?
Nikad se nisam tako predstavljao, nazivali su me možda drugi tako. Ja sam za to da se nagrađuje rad i ništa više. Hrvatski dužnosnici su zaštićeni poput egzotičnih životinja, a to je pogrešno. Ja želim sustav u kojem će sposobni i radišni prosperirati, a oni koji ne žele raditi ili posao ne rade dobro bit će kažnjeni.
Kako ste riješili taj problem u Svetoj Nedelji?
Mi smo uprava koja zapošljava 80 posto žena, a ujedno smo i jedna od najmanjih uprava u Hrvatskoj. Nastojimo gospodski razgovarati s ljudima kojima se bliži mirovina i onda neko vrijeme nikoga ne zapošljavamo, osim ako posao ne pokaže drugačije potrebe. Ono što smo uveli kao revolucionarnu novost jest ocjenjivanje gradskih službenika od građana, a one službenike koji nemaju pristup građanima ocjenjuju njihovi kolege i šefovi. Tako na kraju godine imamo parametre o učinkovitosti. Želimo da građani postanu svjesni da upravo oni financiraju javnu upravu i da zbog toga imaju pravo na vrijeme i profesionalno ostvarivati svoja prava.
Hoće li takva metoda ocjenjivanja biti relevantna? Hoće li biti zlouporaba?
Mislim da će biti relevantna jer je sve šifrirano i napravljeno tako da se jasno vidi kada je netko bio u zgradi gradske uprave i koju je zamjerku imao na službenika. Nije moguće baš zloupotrijebiti sustav i anonimno svima dati najgore ocjene. Teoretski je moguće da netko provali u softver, ali nekako ne vjerujem u to.
Koja bi bila vaša politika prema mladima, kako bi spriječila demografski egzodus?
Tu treba gledati i stare i mlade i srednju dob objedinjeno. Naša politika temelji se na sustavu nagrađivanja. Ako netko želi raditi, uspjeti, ići naprijed, onda ga treba nagraditi. Ali ne govorim tu o dodatnim državnim subvencijama već o tome da se mladi, uspješni i radišni ljudi oslobode nekih davanja, poreza i da im država ne oduzima dio bruto plaće koju su pošteno zaradili. Treba ih učiti da je to njihov novac, da on ne pripada državi i da ne očekuju dodatan novac od države već mogućnost da im ona taj novac ne dira.
Jesu li saborski zastupnici zaslužuju plaću kakvu imaju s obzirom na to koliko i u kakvim uvjetima rade?
To ovisi o tome što i kako rade. Ako se požrtvovno bore i naporno rade za boljitak i prosperitet građana, onda imaju solidna primanja, a ako su samo stranački kadrovici koji su došli raditi show i reklamirati sami sebe, onda im je previše i nula kuna mjesečno.
Kada sam studirao u Zagrebu, a za koju godinu mi i najstarije dijete ide na studij u Zagreb, plaćao sam i plaćati ću debelu najamninu za stan u središtu Zagreba. Ono što mene smeta, to je da ljudima koji imaju stanove u centru Zagreba vrijedne milijune kuna, sada svi mi obnavljamo stanove. Naravno, potrebno im je pomoći, ali mi se ovaj prijedlog da država plaća 80% čini potpuno nekorektan. Drugo, te bi zgrade trebalo SRUŠITI i napraviti nove, s time da vanjska pročelja budu u starinskom stilu. Država bi trebala plaćati jedan manji dio, a vlasnici ostalo. Tko nema, država mu treba dati stan koji bi izgradila negdje u Novom Zagrebu, a stari stan (tj. novi stan u novoj zgradi na starom mjestu) uzeti u svoje vlasništvo.