Kilometarske kolone i sati čekanja na graničnim prijelazima mnogima koji su danas putovali u ili preko Hrvatske zagorčali su početak uskrsnih blagdana. Najgore su prošli oni koji su ulazili u Hrvatsku preko Bregane jer su na tom graničnom prijelazu morali čekati u 10-kilometarskoj koloni nekoliko sati kako bi prešli granicu.
Gube vrijeme i živce
Vrijeme i živce gubili su i putnici koju su prelazili i druge granične prijelaze sa Slovenijom. Nešto bolja situacija je bila na graničnim prijelazima s BiH i Srbijom, gdje se, prema podacima HAK-a, čekalo na prolaz do dva sata. Početak uskrsnog vikenda tako je potvrdio strahovanja o kaosu koji će nastati na graničnim prijelazima zbog provedbe europske uredbe o sustavnom provjeravanju putnih isprava građana EU u bazama podataka. Zbog toga policija od 7. travnja, kad je uredba stupila na snagu, na graničnim prijelazima skenira svaku putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Prije granični policajci nisu smjeli sustavno skenirati dokumente svakog građanina EU, nego su samo vizualno pregledali putne isprave, što je trajalo puno kraće. Državljani trećih zemalja koje nisu članice EU i prije su, a to se nije promijenilo novom uredbom, morali biti “skenirani” u bazama podataka. No, gužve na graničnim prijelazima sada se stvaraju za sve, i državljane i nedržavljane EU, jer sustavne kontrole državljana EU oduzimaju puno više vremena nego prije, kad nisu bile obvezne. Javnost pak ne zna kakvi su rezultati tih sustavnih kontrola na granicama zbog kojih ispašta mnogo ljudi. Iz Europske komisije danas su poručili da zbog sigurnosnih razloga neće otkrivati detalje o tome kakve su konkretno informacije o primjeni nove uredbe o sustavnim kontrolama dale pojedine zemlje članice EU na sastanku iza zatvorenih vrata u srijedu u Bruxellesu.
– Komisija će nastaviti blisko surađivati sa zemljama članicama kako bi osigurala da se pravila primjenjuju na najbolji mogući način te da učinak na protok prometa bude izbjegnut, a da pritom ne bude kompromitirana razina sigurnosti – rekla je glasnogovornica EK. Nova uredba uvedena je s ciljem jačanja sigurnosti nakon što se pokazalo da državljani EU koji imaju potencijalne terorističke namjere mogu zloupotrebljavati raniju uredbu koja nije obvezivala na skeniranje svih putovnica u bazama podataka traženih ili sumnjivih osoba. Ranije su takvi potencijalni sumnjivci, koji putuju s putnim isprava EU, imali veće šanse da neometano prelaze granice nego što to imaju sada, s novom uredbom koja propisuje sustavne provjere.
Ciljane provjere
No nova uredba dozvoljava mogućnost da države članice, na temelju pisane procjene rizika koju moraju poslati svima u EU, privremeno pređu sa sustavnih na ciljane provjere državljana EU u situacijama kad sustavne provjere izazivaju velike gužve. Ciljane provjere u tom slučaju znače da se ne skenira svaka putna isprava svakog državljanina EU, nego, kao i prije stupanja nove uredbe na snagu, da se samo vizualno pogleda svaka putna isprava, a da se skeniraju samo one koje pobuđuju neku sumnju. Gužve koje se stvaraju i drugog vikenda od stupanja na snagu nove uredbe pokazuju da nije baš svima jasno kako se primjenjuju ta pravila o prelasku sa sustavnih na ciljane provjere u cilju smanjenja gužvi. O tome se raspravljalo na sastanku u srijedu u Bruxellesu. Novi sastanak na tu temu je zakazan za 28. travnja.
Kaos na granicama po svemu sudeći neće nestati sve dok je na snazi sporna uredba. Stoga je vrlo moguće da se prizori kaosa s graničnih prijelaza budu događali svakog vikenda. Taj kaos moguće izbjeći ako se koriste alternativni granični prijelazi. Hrvatska sa Slovenijom ima ukupno 24 međunarodna granična prijelaza, a najgore stanje je na Bregani, Macelju, Pasjaku... na koje ide glavnina putničkog cestovnog prometa između dvije zemlje. No u blizini tih velikih postoje i mali prijelazi poput Harmice i Naselja kod Bregane, na kojima su gužve znatno manje. Isto tako, između Hrvatske i Slovenije postoji i 27 stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet koje uz nositelje pogranične propusnice mogu prelaziti i svi drugi državljani EU. S BiH imamo 25 stalnih međunarodnih graničnih prijelaza za putnike (i još 20 pograničnih), s Crnom Gorom dva, s Mađarskom 12, a sa Srbijom osam. Popis svih tih prijelaza donosimo na karti uz ovoj tekst i preporučujemo da prije polaska na put provjerite koji vam je najbolji alternativni prijelaz.
Kako izbjeći Breganu, kad tempirati dolazak na granicu...
Prijelazi za pogranični promet Na njima mogu hrvatsku granicu sa Slovenijom priječi svi državljani EU. Na pograničnim prijelazima s BiH granicu samo mogu priječi oni s pograničnim propusnicama.
Radno vrijeme Stalni međunarodni granični prijelazi za putnike u cestovnom prometu otvoreni su od 0 do 24 sata, dok su prijelazi za pogranični promet otvoreni od 6 do 22 sati.
Kako izbjeći Breganu Najgori prijelaz na kojem se čeka i po pet sati moguće je izbjeći kad se dolazi iz smjera Ljubljane tako da se izađe s autoceste kod mjesta Čatež ob Savi i uputi do osam kilometara udaljenog prijelaza Harmica. Isto tako, prije Bregane se može izaći s autoceste i granicu prijeći na tri kilometra udaljenom malom prijelazu Bregana-Naselje.
Najveće gužve su ujutro Izbjegavajte dolazak na granične prijelaze u jutarnjim satima jer tada su najveće kolone. Najbolje je tempirati dolazak na granicu sredinom dana, kad je priljev vozila znatno manji. Provjerite stanje na cestama prije nego krenete na put.
>> Slovenija kaže da je od početka upozoravala na posljedice provedbe novih schengenskih pravila
Slovenci se samo drze Schengena i striktno primjenjuju pravila. A to kaj smo mi time najvise pogodjeni, je za njih dodatni bonus. Realno, nisu nam Slovenci krivi kaj smo tek 2013 usli u EU, i kaj odavno nismo u Schengenu. Tako da se sad bezveze ljutiti na Slovence, i padati u nacionalisticki zanos. Krivi smo si sami. Makar je uvijek lakse okriviti nekog drugog. Sve je to po zakonu i međunarodnom pravu, kao nova farma školjk (slovenci kažu: školjčišče) koja je nedugo od toga nastala na sredini Piranskog zaljeva.