– Izbor mog najbližeg suradnika za glavnog državnog odvjetnika potvrda je dobrog rada Državnog odvjetništva – komentar je Mladena Bajića na informaciju da će nakon 23. travnja, kada mu istječe treći po redu mandat na čelu DORH-a, tu funkciju preuzeti aktualni ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan.
U istom tonu o promjeni na čelu DORH-a govorio je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Uz napomenu da treba pričekati formalni prijedlog Vlade i odluku Sabora, Miljenić je rekao da je s Bajićem odlično surađivao, da su zajedno dosta napravili i kako vjeruje da će se suradnja i nastaviti. Na pitanje što misli o Cvitanu, Miljenić je rekao da je to osoba koja je godinama na čelu USKOK-a, da je uspješno obavljao svoj posao pa stoga vjeruje da će jednako uspješno voditi i DORH izglasa li Sabor prijedlog da ga se postavi za glavnog državnog odvjetnika.
Potpora ministra
– Vlada se nije i neće miješati u rad Državnog odvjetništva. To je neovisna institucija s Ustavom i zakonom definiranim obavezama. Uloga je Ministarstva pravosuđa da mu bude potpora u tom radu – zaključio je ministar.
Bajić je, podsjetimo, prije gotovo dva mjeseca obavijestio premijera Zorana Milanovića da mu 23. travnja istječe mandat te da Vlada treba pokrenuti proceduru izbora glavnog državnog odvjetnika. No Milanović je tada već tražio novog glavnog državnog odvjetnika. Bajiću je nalazio zamjerke, ali ga dugo nije do kraja prekrižio. Odlučujući o osobi koju će predložiti za šefa DORH-a, premijer se konzultirao s vrlo uskim krugom ljudi, a presudnu je ulogu imao ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Razmatrala se mogućnost da se na čelo DORH-a dovede netko sa strane, no ta je opcija odbačena jer bi na neko vrijeme blokirala sustav. Ne bi bilo dobro da netko novi upoznaje DORH i prilagođava mu se dok se kraju privode najveći korupcijski procesi, oni protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Stoga je odlučeno da, ako se neće Bajiću povjeriti i četvrti uzastopni mandat, valja izabrati nekog iz DORH-a.
Nekoliko imena
Razmatralo se nekoliko imena iz redova zamjenika glavnog državnog odvjetnika, poput Darka Kliera, Josipa Čule i Dražena Jelinića. Na kraju je, zbog iskustva i rezultata u vođenju USKOK-a, funkcija glavnog tužitelja ponuđena Cvitanu. Budući da je Cvitan pristao preuzeti DORH, Milanović je u utorak pozvao Bajića i zahvalio mu se na dosadašnjem radu. Milanović je bio spreman Bajiću ponuditi neku funkciju izvan sustava, no Bajić je to otklonio i odlučio ubuduće biti jedan od dvadesetak zamjenika, kako je to i predviđeno zakonom.
Imenovanjem Cvitana Vlada želi otvoriti treću fazu u razvoju DORH-a. Ako je Ortynski simbolizirao fazu kaosa, Bajić je proveo tranzicijsku. U njegovu mandatu formiran je USKOK, ostvarena je suradnja s Haagom, regionalna suradnja, pokrenuta borba protiv korupcije. U trećoj, Cvitanovoj fazi, DORH bi trebao početi jednako uspješno funkcionirati na svim razinama u cijeloj državi, a ne samo u Zagrebu i regionalnim centrima USKOK-a.
Dakle, smjena koja to nije ili jasna poruka partije udruženih mafija hrvatskim građanima da će se "nešto" početi mijenjati na bolje? Da, ali samo za njih!