Ustavni rok

Izbori moraju početi 30 dana do kraja mandata, ne i dovršiti se

Foto: Anto Magzan/Pixsell
Izbori moraju početi 30 dana do kraja mandata, ne i dovršiti se
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Jurica Galoić/PIXSELL/ilustracija
Autor
Ivanka Toma
19.11.2014.
u 16:40
Dr. Vrabec: Ne bi li u protivnom ustavotvorac ugradio eksplicitnu odredbu do kojega roka izbor mora biti završen
Pogledaj originalni članak

Raspišu li se predsjednički izbori 11. siječnja 2015., kako je najavljeno, oni će se održati u ustavnome roku, mišljenja je doktor pravnih znanosti dr. Samir Vrabec koji se specijalizirao za ustavno pravo. Čitajući Ustav i Zakon o izboru predsjednika Republike zaključuje kako je dovoljno da izbori započnu najkasnije 30 dana prije isteka mandata sadašnjeg predsjednika Ive Josipovića (istječe 18. veljače), a ne da se u tome roku i dovrše.

– Ne bi li ustavotvorac ugradio eksplicitnu odredbu do kojega roka izbor predsjednika mora biti završen, a kakvu primjerice susrećemo u Ustavu Republike Slovenije koji navodi da predsjednik mora biti izabran najkasnije 15 dana prije isteka mandata prijašnjeg predsjednika – protupitanje je dr. Vrabeca zagovornicima teze da predsjednik države mora biti izabran u roku najmanje 30 do najviše 60 dana od isteka mandata aktualnog šefa države. No, u njegovoj je argumentaciji posebno zanimljiva usporedba s Francuskom jer je prvi hrvatski Ustav nastao upravo po uzoru na francuski, a nakon promjene 2000. i napuštanja polupredsjedničkog sustava odredbe o izboru predsjednika nisu izmijenjene. Dr. Vrabec tako navodi da se prema francuskom Ustavu izbor novoga predsjednika održava najmanje 20, a najviše 35 dana prije isteka ovlasti aktualnog predsjednika.

– Predsjednički izbori u Francuskoj 2002. održani su se 21. travnja, drugi krug između Jacquesa Chiraca i Jean-Marie Le Pena 5. svibnja, a Chirac je stupio na dužnost 16. svibnja 2002., 11 dana od završetka izbora – kaže naš sugovornik. Napominje i da su se 2007. izbori u Francuskoj održavali 22. travnja, drugi krug između Nicolasa Sarkozya i Segolene Royal 6. svibnja, a Sarkozy je stupio na dužnost 16. svibnja. Zanimljivi su i datumi izbora 1974. U 2. krugu su 19. svibnja sudjelovali Valery Giscard d’Estaing i Francois Mitterand, a Mitterand je stupio na dužnost 21. svibnja.

Poljska je također usporediva s Hrvatskom, kaže dr. Vrabec, napominjući da njihov ustav sadrži sličnu odredbu kao naš, s tim da se u Poljskoj izbori neće održati prije 100 dana, a niti kasnije od 75 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika.

>> Datum 11. siječnja nije ustavan, tvrdio je Arlović još 2004.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DU
Deleted user
17:20 19.11.2014.

Opet Josipoviceva prva novinarska volina o izborima 11. sijecnja, ovaj put ima i strucnjaka za pravne znanosti, kumrovecki smjer!!!

ZM
Zmazar
08:52 20.11.2014.

zbogom drugu već u prvom krugu!

MA
mashek
18:48 19.11.2014.

Josipović za svoju pobjedu ne mora kalkulirati s glasovima glasača koji će za novogodišnje praznike doći iz inozemstva pa mu je svejedno dali će se izbori održali tjedan dana ranije ili kasnije a ovim potezom izbjegao je kritike na račun "možebitnog" kršenja zakona.