Izborni zakon neće se mijenjati

Vlada u ovoj godini ne planira napraviti nijednu krupnu, kamoli suštinsku, izmjenu u izbornom zakonodavstvu, osim uvesti preferencijalni glas i na lokalne izbore iako se pokazalo da aktualna izborna pravila zahtijevaju prilične promjene. Proizlazi to iz Vladina plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu u kojem, osim izmjena Zakona o lokalnim izborima, nema nijednog drugog zahvata u izborne zakone.

Prioritet pravila referenduma

Ministarstvu uprave, prema tom planu, prioritet je novi Zakon o referendumu koji će Vlada donijeti do kraja ožujka i kojim će se regulirati prikupljanje i provjera potpisa za referendumske inicijative. Ne čudi da je Vladi prioritet baš taj zakon jer je pritisnuta referendumskim zahtjevima, ali čudi da pred parlamentarne izbore 2020. godine propušta priliku urediti izborna pravila. Štoviše, promjene izbornog sustava aktualna su tema koja se s referendumskih inicijativa prelila i na oporbene političke stranke koje u saborsku proceduru upućuju svoje prijedloge promjena.

I ministar uprave Lovro Kuščević proljetos je baš na okruglom stolu Večernjeg lista bio najavio da će Vlada do idućih parlamentarnih izbora urediti izborne jedinice, što zahtijeva i Ustavni sud jer u nekima broj birača bitno odstupa od dopuštenih pet posto pa saborski mandat ne vrijedi jednak broj glasova u svakoj jedinici, ali i uvesti više preferencijalnih glasova na parlamentarne izbore. Sudeći prema sadašnjem planu zakonskih aktivnosti, i na izbore 2020. godine ići ćemo po postojećim, neustavnim izbornim jedinicama.

Ministar Kuščević napominje da se izborno zakonodavstvo može mijenjati i ad hoc zakonima, dakle i izvan donesenog plana, ali u ovom trenutku nema odgovor hoće li se ti zakoni zaista i donijeti. Međutim, premijer Plenković neki je dan pod pritiskom novinarskih pitanja o sve većem broju saborskih prebjega u Klub Milana Bandića novinarima rekao neka pogledaju grčki izborni sustav koji je premijski i koji relativnom izbornom pobjedniku nadodaje 20 do 40 mandata.

Iako bi takav model zacementirao Plenkovićevu i HDZ-ovu vlast bez “nepotrebnog mrcvarenja” s partnerima potrebnim do apsolutne većine, on je za demokraciju ubitačan. U tome su se složili svi politolozi s kojima smo razgovarali, kao i prof. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti. Izvori iz Vlade, unatoč toj Plenkovićevoj izjavi, uvjeravali su kako Vlada neće ići na tu opciju izbornog modela i sami zaključujući da on nije dobar za demokraciju.

I dok Vlada ne planira mijenjati izborna pravila, inicijativa Narod odlučuje uporno nastavlja s tribinama po Hrvatskoj na kojima njihovi aktivisti objašnjavaju zašto treba mijenjati izborni sustav. Njihova se priča svodi na to da velike mainstream stranke potiču uhljebništvo i klijentelizam te da je izborni sustav osmišljen kako bi se stranački poslušnici postavljali na pozicije i kako bi stranačka mašinerija na vlasti održavala HDZ ili SDP. Posljednju tribinu Narod odlučuje imao je proteklog tjedna u Osijeku, a sudeći prema fotografijama koje su objavili na društvenim mrežama, te su tribine izuzetno posjećene.

– Pratimo što se zbiva, pratimo novi Zakon o referendumu koji Vlada sprema i jasno nam je da Vlada njime želi onemogućiti referendumske inicijative. Još nije završila ni procedura oko aktualnog referenduma o izmjeni izbornih pravila pa ćemo o eventualnom ponovljenom referendumu razmišljati kad se ova procedura okonča – rekla nam je jučer Željka Markić iz inicijative Narod odlučuje. Inicijativa, naime, može ponovno pokrenuti referendum o promjeni izbornih pravila budući da je Vlada zaključila u ovom pokušaju nisu prikupili dovoljan broj glasova.

Most želi manje zastupnika

Za razliku od HDZ-a, Most je u proceduru uputio prijedlog promjena prema kojima traže smanjenje broja zastupnika sa 151 na 120, od kojih bi se 111 biralo iz općih regionaliziranih izbornih jedinica i u kojima se ne bi biralo manje od 15 zastupnika. Predlažu i smanjenje broja zastupnika nacionalnih manjina s osam na šest te tri preferencijalna glasa, što bi, smatraju, spriječilo predizborne koalicije jer se partnerima ne bi mogla jamčiti mjesta na listi. Glas pak predlaže, što će objaviti danas na novinskoj konferenciji, mješoviti izborni model (tzv. njemački model) u kojem bi se polovica zastupnika birala razmjernim sustavom sa stranačkih lista, dok bi se druga polovica birala unutar manjih izbornih jedinica većinskim sustavom. Na taj način pola zastupnika bilo bi birano imenom i prezimenom, a zadržala bi se i dalje uloga političkih stranaka kao važnih institucija predstavničke demokracije.

VIDEO - što stupa na snagu 2019. godine