'Izloženi smo neviđenom linču, nedopustivo je da Orepić govori da je Ustavni sud ugroza za nacionalnu sigurnost'

Iako smo već objavili šire očitovanje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića u povodu optužbe za plagiranje zbog načina označavanja citata drugih autora u svom doktorskom radu (u čemu ga podržava mentorica prof. dr. sc. Dubravka Hrabar), uoči intervjua pokazao nam je u spornoj knjizi Vjekoslava Miličića zašto ga je tužio. Pa i to kako je na faksimilu stranice “nestala” fusnota o djelu, autoru i broju stranica koja se nalazi na dnu stranice njegova originalnog rada. Šeparović je četiri godine bio sudac, devet odvjetnik, u Ministarstvu pravosuđa prošao je sve, od najnižeg savjetnika do ministra. Kao ravnatelj HIS-a 1999. dao je ostavku ne pristajući na zloporabe prisluškivanjem. Zatim je u političkoj montaži kao svi veliki Hrvati završio i u zatvoru sumnjičen za odavanje državne tajne nakon što je Nacional objavio da je nogometno prvenstveno bilo namješteno. Tada su se mediji zauzeli za njega, ali i HHO, HND, Dražen Budiša... pa je ubrzo sve odbačeno. Od tada nema šanse da tuži medije i novinare, čak i da to zasluže. I danas žali što ukazanu mu čast da brani generala Mladena Markača nije odradio do kraja zbog mogućeg sukoba interesa na kojem je inzistirao Haaški sud, a na koncu nije svjedočio kao ministar za Oluje. Iako je bitno više zarađivao kao odvjetnik, 2009. ostvarila mu se želja da karijeru zaokruži kao ustavni sudac.

Prvi je put Ustavni sud (US) dobio deset novih sudaca od njih 13, pa još niste donijeli nijednu značajniju odluku. Gomilaju li se zaostaci?

Ne bitno. Sada kada je US popunjen, svi su predmeti stavljeni u rad i ubrzo će se vidjeti rezultati.

Imena izabranih sudaca mediji su objavili i prije objave natječaja. Ako netko želi osporavati takav postupak, zapravo se nema kome obratiti...

Smatram da su dvije vodeće političke opcije odgovorno i politički zrelo postupile kad su postigle dogovor i tako spriječile nastajanje ozbiljne ustavne krize. S obzirom na potrebnu dvotrećinsku većinu, dogovor je bio nužan. Ako je netko smatrao da mu je tim izborom povrijeđeno neko ustavno pravo, mogao se obratiti US-u. To je dvoje kandidata i učinilo. Te odluke US-a bit će podložne kontroli Europskog suda za ljudska prava kao što je to bila i odluka u slučaju Juričić – Banić.

O tomu će odlučivati i deset izabranih sudaca!?

Neće odlučivati oni suci čiji se izbor osporava.

Vi ste 2009. izabrani kao jedini između petero kandidata, ali je tada Ingrid Antičević-Marinović rekla da se na US “očito ne biraju najsposobniji”. Treba li mijenjati način izbora?

Ne znam za tu kolegičinu izjavu, što je u redu sve dok se ne dovodi u pitanje sama institucija. Kolegica Antičević-Marinović predsjednica je važnog vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama i pokazala se kao vrlo vrijedna, savjesna i stručna. Nije problem što politika bira suce, već sude li izabrani suci isključivo po Ustavu i zakonu u skladu s pravilima struke ili postupaju po uputama one političke opcije koja ih je predložila za ustavne suce. Dosadašnjim radom svih sudaca US-a jako sam zadovoljan, a osobito jer se ne osjećaju političke podjele, kao ni u ranijem sazivu. Ovakav način izbora ustavnih sudaca uobičajen je u zemljama europskog kontinentalnog pravnog kruga. Treba li što mijenjati, pitanje je za Hrvatski sabor. Za mene je najvažnije da taj postupak bude otvoren i izložen sudu javnosti.

Bi li bilo bolje da relevantne institucije predlažu kandidate?

Prepustimo to javnoj raspravi i Hrvatskom saboru.

Ovako su diskriminirani oni koji nisu iz HDZ-a i SDP-a.

Uvjet za izbor svakog pojedinog ustavnog suca dvotrećinska je većina u Saboru. Iz te kvalificirane većine proizlazi snažan demokratski legitimitet svakog izabranog ustavnog suca, neovisno o tome tko ga je predložio. Takav legitimitet nema nijedan drugi državni dužnosnik izabran u parlamentu, ni predsjednik Vrhovnog suda, ni glavni državni odvjetnik, ni pučki pravobranitelj. Razgovor o načinu predlaganja kandidata za ustavne suce ne može se voditi unutar kategorija kao što su diskriminacija ili nediskriminacija.

Ministar Vlaho Orepić rekao je u kampanji za ovakav sastav US-a da je najveća ugroza za nacionalnu sigurnost i pozvao vas na kolektivnu ostavku.

Na te izjave US dosad nije reagirao da bi se izbjegle optužbe da se uključio u izbornu kampanju. Sada mogu reći: nedopustivo je da ministar unutarnjih poslova tako kvalificira najvišu državnu instituciju kad je riječ o zaštiti ustavnog poretka jer bi građani mogli zaključiti da ministar ima saznanja o tome da se ustavni suci bave organiziranim kriminalom, terorizmom, špijunažom... U ime suda izražavam ozbiljnu zabrinutost zbog tih izjava jer dolaze od osobe koja obnaša najvišu dužnost unutar represivnog aparata državne uprave. Tim grubim napadom podriva se povjerenje građana u institucije i zato bih naglasio potrebu radikalne promjene javnog govora državnih dužnosnika o državnim i javnim institucijama. To je prvi preduvjet za razvitak društva na načelu vladavine prava, koji je ministar svojim izjavama povrijedio.

Vaša je zamjenica pravna stručnjakinja, ali ne i nezamjenjiva, a plagijat je plagijat?

Nitko nije nezamjenjiv. Dr. Snježana Bagić uživa moje veliko povjerenje kao i ugled i povjerenje ostalih sudaca, savjetnika i zaposlenika US-a. Riječ je o izuzetno savjesnoj, marljivoj i stručnoj osobi koja je “duša” US-a. Na žalost, omaškom je zaboravila kao uvodničarka na stručnom skupu citirati rad kolege Teodora Antića. Taj propust ne može umanjiti objektivan značaj njezina iznimnog rada u US-u.

I umjesto Davorina Mlakara bilo je kandidata bez afere s lažnim predstavljanjem što je prepreka i da bude službenik!

Sve što mediji o tomu navode bilo je poznato kad je dvotrećinskom većinom u Saboru izabran za ustavnog suca. Kao predsjednik US-a nemam informacija nadležnih tijela RH ili Austrije da bi se protiv njega vodio bilo kakav postupak. Jedino što sam mogao bilo je zamoliti kolegu Mlakara da javno objasni svoju ulogu u toj aferi što je on, koliko vidim, ovih dana i učinio. Nemam razloga ne vjerovati mu kad kaže da ništa nemoralno i nezakonito nije učinio. Jedino još mogu javno apelirati na to da se taj slučaj riješi u razumnom roku kako ne bi opterećivao ni rad US-a ni kolege Mlakara.

US je i prije izbora troje saborskih zastupnika trpio kritike da je politički sud.

US nije politički sud. To što njegove odluke imaju političke implikacije proizlazi iz njegove temeljne zadaće da kontrolira parlament i Vladu. US je od početka svog rada bio izložen žestokim kritikama političara svih opcija i one su se najčešće pretvarale u politikantstvo i bjesomučne napade. Naravno da US ne smije biti pošteđen kritika jer nije nepogrešiv. Međutim, obrušavati se na US snagom političke moći i prijetiti ukidanjem znači podrivati temelje ustavnog poretka, da ne govorim o kršenju pravila pristojne javne komunikacije.

Ipak, baš zbog sastava suda, i niza afera, možda je nikad lošija percepcija US-a.

Svjestan sam toga. To se može popraviti samo kvalitetnim ustavnopravno utemeljenim odlukama.

Bivši je saziv, kažu upućeni, bio i najbolji po kvaliteti odluka, ali su kontroverzni predmeti Glavaš, Bandić i Sanader pokvarili dojam.

Kao član bivšeg saziva stojim kod svih, pa i tih odluka iza kojih, odgovorno tvrdim, nije bilo nikakvih političkih utjecaja. Bivši saziv probio je mnoge granice i postavio takve ustavnosudske standarde da će tek vrijeme pokazati koliko je bio ispred svog vremena u nekim pitanjima. U tome je najveća zasluga naše bivše predsjednice prof. dr. sc. Jasne Omejec koja je dala osobni pečat svim odlukama US-a. Naučila nas je kako treba ustavnosudski razmišljati, odmaknuti se od redovnog sudovanja i primjenjivati konvencijsko pravo i praksu Europskog suda za ljudska prava. Donijeli smo niz teških odluka i ponekad bili izloženi neviđenom medijskom linču. Zanimljivo je da nas je stručna i pogotovo akademska javnost uglavnom podržavala, a napadali su nas političari i razni lobiji.

Stručni je prigovor da ste izmijenili Ustav u slučaju Sanader.

Tko je prvi pozvan tumačiti Ustav nego US! US ga je protumačio, a ne izmijenio. Pri tome US nije utvrđivao je li nastupila zastara ili nije u slučaju Hypo. US je utvrdio da ustavna odredba o nezastarijevanju progona pretvorbenog i privatizacijskog kriminala djeluje pro futuro pod uvjetom da do stupanja na snagu te promjene Ustava nije nastupila zastara. Ne može se zastara koja je nastupila oživjeti i početi teći ponovno. Takvo tumačenje izvire iz relevantne ustavne norme i mjerodavnog zakona, kao cjeline. Drukčije tumačenje zahtijevalo bi i drukčije formuliranu ustavnu normu, kao i drukčiji zakonodavni okvir. US i dalje zastupa stajalište da nije nadležan za materijalnu ustavnost ustavnih amandmana.

Prigovarano vam je za sukob interesa zbog Sanadera?

Zastupao sam ga u nespornoj ostavini iza pokojnog oca u postupku pred javnim bilježnikom. Nema riječi o sukobu interesa.

Održani su još jedni izbori na kojima samo dvije izborne jedinice udovoljavaju zakonskom kriteriju o petpostotnom odstupanju od prosječnog broja birača, unatoč odluci US-a iz 2010. US je tražio od Sabora da izradi pročišćeni tekst Ustava, a lani od DORH-a da inicira sankcioniranje političkih stranaka zbog nepoštivanja ženskih kvota, što nije učinjeno. US očito ima problem?

U pravu ste. Nije izvršena ni odluka o najmu stanova. Pitanje izvršenja odluka US-a velik je problem u svim državama u tranziciji. Očekujem da će novi saziv Sabora pokazati da poštuje odluke US-a. Prema članku 31. UZUS-a, odluke Ustavnog suda obvezatne su i dužne su ih poštivati sve fizičke i pravne osobe.

Ali, DORH to lani nije poštivao jer su to drukčije tumačili.

To morate pitati u DORH-u, a sukob je u svakom slučaju bio nepotreban.

Je li se očitovao Josip Vresk, za čije je razrješenje u DIP-u US nadležan dok nema Sabora?

DIP nam je proslijedio prijedlog HSP-a 1861 za razrješenje zbog navodne kaznene odgovornosti u tzv. aferi Hypo. Po toj osnovi Vresk ne može biti razriješen jer nije osuđen na zatvorsku kaznu. Ali, US je po službenoj dužnosti pokrenuo postupak za njegovo razrješenje jer od 18. svibnja 2016. ne dolazi na sjednice DIP-a, a nije na bolovanju. Vresk se na zahtjev US-a očitovao dva puta. Provjere su u tijeku i, ako do dana konstituiranja novog saziva Sabora utvrdimo sve relevantne činjenice, donijet ćemo odluku, a ako ne, svu dokumentaciju poslat ćemo Saboru.

U kojoj je fazi ocjena ustavnosti Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima?

Riječ je o iznimno osjetljivom, gospodarskom, pravnom, socijalnom pa i političkom pitanju. Tražit ćemo očitovanje Vlade. US je već donio vrlo važnu odluku 11. studenoga 2015. kad nije prihvatio prijedloge banaka za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji na temelju Zakona o konverziji te je zauzeo nekoliko važnih načelnih stajališta kao što su: aneksi ugovora imaju za banke i javnopravnu dimenziju, a ne samo obveznopravnu; zakon se smatra ustavnim dok ga US ne ukine. Ne prejudicirajući konačnu odluku, US je naglasio da eventualna odluka o ukidanju Zakona o konverziji ili pojedine njegove odredbe ne bi imala učinak na valjanost aneksa ugovora. U tom slučaju aneksi bi se morali mijenjati, ali za ubuduće, a nikako se ne bi moglo tvrditi da su neustavni od početka.

Može li Europska komisija početi postupak protiv RH dok traju ustavnosudski postupci?

EK može pokrenuti postupak pred Sudom EU u Luksemburgu radi utvrđenja jesu li naši zakoni u skladu s pravom EU i stoga prethodno tražiti očitovanje Vlade RH. Međutim, taj postupak nema utjecaja na postupak pred US-om. Bilo bi najbolje kad bi država i banke postigle sporazum.

Što je s tužbama na odluku Vrhovnog suda u slučaju Franak?

Odluka se može očekivati do kraja godine.

A ocjena valutne klauzule?

Pribavili smo očitovanja HNB-a, Udruge banaka, pravnih i ekonomskih fakulteta, pojedinih stručnjaka, određen je novi sudac izvjestitelj i na predmetu se intenzivno radi.

Sami ste najavili da je došlo vrijeme za odluku o pobačaju?

Radi se referat s analizom i očekujem da vrlo brzo počne stručna rasprava na sudu. Ne može se pravdati da jedan predmet stoji više od 20 godina iako ni dosadašnji predsjednici US-a, od Jadranka Crnića, Smiljka Sokola pa do prof. Omejec, nisu bili nemarni, već su znali kakve posljedice može imati rasprava i odluka o tom vrlo osjetljivom svjetonazorskom pitanju o kojem postoje vrlo duboke podjele u društvu. Po jednoj teoriji dobro je da US s nekim stvarima čeka da ne bi dodatno produbio društvene sukobe.

Što je sa zahtjevom predsjednice države za Ovršni zakon?

Predsjednica je otvorila osjetljivo pitanje vezano uz pravo na dom ili popularno uz ovrhu na jedinoj nekretnini. Zatražit ćemo očitovanje i od nove Vlade. Moguće je i da zakonodavac riješi to pitanje.

U kampanji se vrlo ružno govorilo o pravosuđu, kakav je vaš stav?

Pravosuđe je odraz stanja u društvu, ni bolje ni lošije. Zbog tranzicije promjene gospodarskog i političkog sustava stvorile su velike konflikte i opterećenost velikim brojem sudskih predmeta, a i zakonodavna vlast propisima generira velik broj predmeta. Većina djelatnika u pravosuđu savjesno, marljivo i stručno radi, a pojedini slučajevi koji su s pravom eksponirani u javnosti bacaju ružnu sliku na cjelokupno pravosuđe. Ne mogu se složiti s tezom da je naše pravosuđe loše, korumpirano, nestručno... Ima pojedinačnih slučajeva, ali takva generalna ocjena ne stoji. Najveći su problemi golem broj neriješenih predmeta i sporost za što je u prvom redu odgovorna zakonodavna i izvršna vlast. Želim na kraju ponoviti: samo stručno i neovisno pravosuđe jamac je stabilnosti pravnog poretka RH.      

>> Miroslav Šeparović odgovorio na optužbe za plagijat: Žele me diskreditirati zbog Obiteljskog zakona

>> Šeparović: Nema mjesta za djelovanje Ustavnog suda - sve se dešava u sklopu legitimne političke borbe