Papa Franjo u petak kreće na putovanje u Egipat kako bi unaprijedio odnose s muslimanima i iskazao solidarnost s bliskoistočnom kršćanskom zajednicom na koja je sve češće metom smrtonosnih napada.
Nakon podmetanja bombi u dvjema koptskim crkvama ranije ovog mjeseca, u kojima je ubijeno 45 ljudi, Egipat je proglasio izvanredno stanje i mjere sigurnosti za Franjin posjet bit će iznimne. Ipak, 80-godišnji Papa, poznat po tome što izbjegava pompozne ceremonije i voli neposredni kontakt, ponovno će se voziti običnim, a ne blindiranim automobilom.
Franjo će se tijekom dvodnevna boravka u Egiptu privatno sastati s velikim imamom džamije Al Azhar, šeikom Ahmedom al-Tajebom, profesorom islamske filozofije koji je prošle godine posjetio Vatikan, čime su ublažene višegodišnje tenzije u odnosu s Katoličkom Crkvom.
Ti su odnosi bili narušeni u vrijeme pontifikata Benedikta XVI., zbog njegova govora u Regensburgu 2006. kada se činilo da islam povezuje s nasiljem.
Sveučilište Al-Azhar, najvažnija i najutjecajnija obrazovna ustanova sunitskog islama, u petak organizira mirovnu konferenciju na kojoj će Franjo govoriti kao običan sudionik, rekao je vatikanski glasnogovornik Greg Burke. Pridružit će mu se i carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih vjernika u svijetu.
Papa će se u Egiptu sastati s predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem, kojemu međunarodna zajednica zamjera kršenja ljudskih prava, ali koji pokazuje određenu otvorenost prema manjinskoj kršćanskoj zajednici i prvi je šef egipatske države koji je bio na božićnoj misi.
Franjo će prvi dan boravka u Egiptu završiti susretom s koptskim papom Tavadrosom II. Oni će zajedno prošetati do koptske crkve svetih Petra i Pavla gdje je u bombaškom napadu u prosincu ubijeno 29 ljudi. Odgovornost za taj čin preuzela je tzv. Islamska država.
U subotu će se sastati s predstavnicima male katoličke zajednice u Egiptu, koja po procjenama broji 165.000 pripadnika, i služiti misu.
"Franjo želi ponovo uspostaviti bratske odnose" i s Al-Azharom i s Egiptom, rekao je Samir Halil, stručnjak za odnose islama i kršćanstva na Pontifikalnom orijentalnom institutu u Rimu.
Egipatski Kopti, koji čine 10 posto od egipatskih 90 milijuna stanovnika, najveća su i jedna od najstarijih bliskoistočnih kršćanskih manjina.
"Odnos prema Koptima pogoršao se u zadnjih deset godina pod utjecajem Muslimanskog bratstva", rekao je Halil, ukazujući na činjenicu da se u egipatskim osobnim dokumentima mora navesti vjera.
Kopti su slabo zastupljeni u vladajućim strukturama, u pravosuđu, u visokoškolskim ustanovama i u policiji.
"Osjećaju se drugorazrednim građanima", rekao je jedan vatikanski dužnosnik.
Iako godine međuvjerskog dijaloga među vjerskim "elitama" tek trebaju ubrati plodove na terenu, "već i sam dijalog velik je korak", naglasio je.