Sumrak je u Nazaretu, 18 je sati, i u središtu starog grada miješa se zvuk zvonjave s bazilike Navještenja sa zvukom mujezina koji s minareta obližnje Bijele džamije izgovara ezan, islamski poziv na molitvu. Ali uz te dvije zvučne kulise najvećeg arapskog grada u Izraelu, u kojem su dvije trećine Arapa muslimanske, a trećina kršćanske vjeroispovijesti, u istom krugu od nekoliko stotina metara od bazilike čuje se još jedan zvuk, možda nešto tiši od zvona i mujezina, ali važan za Nazaret.
To je zvuk klikova na kompjutorskim miševima, zvuk računalnih servera koji se hlade od pregrijanosti i zvuk ključanja ideja o tome kako zaraditi u digitalnoj ekonomiji. Zvuk koji možda nema veze s religijama, premda će se naći i pokoja osoba koja će to osporiti...
Posljednja grana industrije
– Naša je religija tehnologija – kaže Lior Yekoutieli, jedan od petnaestak članova Upravnog odbora poduzetničkog akceleratora NazTech, koji podupire i ulaže u ideje i projekte nazaretskih internetskih poduzetnika. Izrael često nazivaju i “start-up nacijom”. Svoj čudesan ekonomski razvoj ta država može zahvaliti i bogatoj sceni start-up poduzeća, kakvih trenutačno u Izraelu ima oko 45 tisuća. Još nedovoljno dobro preveden na hrvatski jezik, pojam start-up poduzeća ne označava samo tvrtku koja je novoosnovana, nego i tvrtku koja praktički od nule stvara nove poslovne ideje, usluge ili rješenja, uglavnom vezana uz digitalnu ekonomiju. Izraelska start-up poduzeća iznimno su uspješna u globalnim okvirima, a Tel Aviv se često proglašava drugim mjestom u svijetu, odmah nakon Silicijske doline u američkoj Kaliforniji, s najvećom koncentracijom takvih poduzeća. No, izraelski Arapi dosad su uglavnom ostali uskraćeni za prilike koje pruža država s neslužbenom titulom “start-up nacije”. NazTech želi to promijeniti.
– Visoka je tehnologija, nakon financijskih usluga, druga najčešća industrija kojom se bave izraelski Židovi. Ali za izraelske Arape to je posljednja grana industrije. Najviše smo zastupljeni u građevinarstvu i trgovini, a samo 1,4 posto u visokoj tehnologiji – kaže Fadi Swidan, direktor NazTecha, koji je uz NBIC (Nazaretski poslovni inkubator) u tri godine dao potporu u znanju ili financiranju za 70-ak poduzetnika. – Želimo preoblikovati ekonomiju pripadnika arapske manjine u Izraelu, a da bismo to učinili, nužno je da to činimo ovdje, u Nazaretu. Ne u Tel Avivu, gdje već postoji sustav. Nego ovdje, moramo izgraditi ekosustav start-up poduzeća ovdje u Nazaretu – dodaje Swidan. Za razliku od Palestinaca na Zapadnoj obali, koji su pod vlašću Palestinske samouprave i nemaju državljanstvo Izraela jer Izrael nikad nije želio formalno aneksirati to područje koje je osvojio u ratu 1967., izraelski Arapi u Nazaretu i drugdje unutar međunarodno priznatih granica Izraela imaju državljanstvo i mogu slobodno sudjelovati i na tržištu rada i u poduzetničkom natjecanju u izraelskoj ekonomiji.
Mali, ali važni koraci
No, i na ovom primjeru sudjelovanja u digitalnoj ekonomiji jasno je da u praksi nemaju jednake mogućnosti kao Židovi koji su većina. Zbog čega je to tako? Lior Yekouteli, član Upravnog odbora NazTecha, inače pripadnik židovske većine, daje odgovor dok razgovaramo na balkonu ureda s pogledom na baziliku Navještenja, najveću kršćansku crkvu na Bliskom istoku, izgrađenu na mjestu gdje je, prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
– Izrael je mala zemlja i ljudi često pronalaze posao preko prijatelja. A većina tih prijateljstava sklapa se u vojsci. Kako izraelski Arapi ne služe vojni rok, nemaju takvu mogućnost. Pokušavamo probiti tu barijeru i integrirati ih u ekosustav start-up poduzeća i fondova rizičnog kapitala – kaže Lior Yekouteli, koji je i sâm jedan od važnijih “igrača” u tom “ekosustavu”, s dvadesetogodišnjim iskustvom rada u industriji visokih tehnologija. U poticanju poduzetničke scene u Nazaretu s njime je aktivna i Michal Michaeli, jedna od osnivačica fonda rizičnog kapitala Eva Ventures, koji ulaže novac u razvoj i ekspanziju perspektivnih poduzeća iza kojih stoje žene. NazTech je osnovan kao potpora za poduzetnike koji dolaze iz redova izraelskih Arapa, a mnogi od korisnika pomoći NazTecha s kojima smo razgovarali u Nazaretu kažu da za poslovne partnere imaju Židove. I na taj način potiče se suradnja i probijanje barijera između dviju zajednica. Iako je mala zajednica start-up poduzetnika u Nazaretu iznimno optimistična oko onoga što rade, sve se to čini presitnim i previše u povojima da bi imalo stvarno vidljivog učinka na integriranje izraelskih Arapa u dio izraelske ekonomije kojim dominiraju izraelski Židovi.
Kritičari će reći da je NazTech, koji se financira proračunskim novcem iz Odjela za ekonomski razvoj arapske manjine pri Uredu izraelskog premijera, smišljen i zato da bi se židovska država osjećala bolje i mogla reći da se trudi da izraelski Arapi ne zaostaju u razvoju. No, ljudi poput Liora Yekoutelija i Fadija Swidana ne gube entuzijazam i ne daju se obeshrabriti. – Gradimo od dna prema vrhu. Bez veza, bez politike, samo zdravo poduzetničko građenje sustava. Možda izgleda kao da kročimo malim koracima, ali kad mi poduzetnici stvorimo žamor oko nečega, onda i drugi to vide – kaže Yekouteli.
Koliko je placena ova propagandna izmisljotina? Da dodju ljudi s druge planete koji ne zive ovdje i gledaju svaki dan na televiziji maltretiranje Arapa, barem jedan dnevno je upucan a desetci uhapseni ukljucujuci i djecu, jos bi mogao pomisliti citajuci propagandni materijal ovoga tipa kako Izraelci rade dobra djela Arapima.