Gotovo od samog svog početka, godina 1990. za Hrvatsku je, po mnogočemu, bila prijelomna, ključna i povijesna. U travnju i svibnju te godine održani su prvi, višestranački, parlamentarni izbori. Krajem svibnja konstituiran je Sabor, a u ljeto, 18. srpnja, Predsjedništvo tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske predložilo je Saboru donošenje Ustava. Na prijedlog Predsjedništva Sabor je, 25. srpnja 1990. godine, usvojio odluku da se pristupi donošenju novog Ustava RH, koju su podržala sva tri tadašnja saborska vijeća, Vijeće općina, Društveno-političko vijeće i Vijeće udruženog rada. Nakon te odluke, Komisija za ustavna pitanja Sabora i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike pristupile su teškom i odgovornom poslu pripreme novog Ustava.
Ustavotvorna komisija, s Uredničkim odborom i Radnom grupom, objedinila je tada više od 250 ljudi različitih svjetonazora i političkih opredjeljenja, dobi i zanimanja - podjednako su bili zastupljeni poljodjelci, ribari, radnici, znanstvenici, akademici, povjesničari, pravnici, umjetnici... Tog je srpnja, Sabor izglasao i amandmane na postojeći Ustav SR Hrvatske iz 1974., kojima je odbačeno socijalističko obilježje, a sa zastave je izbačena crvena zvijezda petokraka. Nakon izglasavanja amandmana, na Markovu trgu spuštena je zastava SFRJ te je podignuta hrvatska zastava, s povijesnim grbom, čemu su svjedočili tadašnji zastupnici prvog saziva Sabora, kome je predsjedavao dr. Žarko Domljan.
VEZANI ČLANCI:
Noć kada je zvono najduže zvonilo
Prije 34 godine, početkom zime, 22. prosinca 1990. godine, na zajedničkoj sjednici triju vijeća, prvi saziv Hrvatskoga sabora donio je povijesnu odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske. Te večeri Hrvatski Sabor je, osim novog Ustava, usvojio i Zakon o zastavi, grbu i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika. Trenutak svečanog prihvaćanja Ustava svojim je objektivom tada ovjekovječio naš fotoreporter, J. Obrenović, čija je fotografija na naslovnici Večernjeg lista objavljenog 22. prosinca, koji je sačuvan u našoj arhivi. Naglašeno je te večeri da je novi Ustav utemeljen na načelima moderne, zapadnoeuropske demokracije.
U uvodnoj riječi predsjednik Sabora, dr. Žarko Domljan, istaknuto je kako će Ustav biti čvrsto postolje i jamstvo za donošenje trajnih i učinkovitih zakona, bez kojih nije moguć demokratski ustroj zemlje. Ispred Ustavotvorne komisije Predsjedništva Hrvatske, dr. Smiljko Sokol je tada istaknuo da novi Ustav, po svom opsegu od 142 članka, spada među kraće europske ustave, no njegovo je donošenje bilo povod za najdužu zvonjavu saborskog zvona.
Naime, nikada do tada saborsko zvono nije tako dugo pozivalo zastupnike na nastavak sjednice, kao te povijesne večeri, poslije 15-minutne stanke, koju je dr. Žarko Domljan dao nakon svečanog proglašenja Ustava. "U prepunoj auli zastupnici nisu ni mogli, ni htjeli, skrivati sreću, a ni suze. Burna čestitanja i poljupci pretvorili su se u spontanu, kolektivnu pjesmu 'Zovi, samo zovi', no najdirljivije je bilo pred jaslicama, koje su prvi put, nakon 45 godina, osvanule u Saboru", stoji u članku iz naše arhive.
Povijesni raskid
Novi je Ustav, kako je tada naglasio prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, označio konačan raskid s komunističkim, socijalističko-samoupravnim, jednostranačkim sustavom, zasnovanim na društvenom vlasništvu i plansko-dogovornoj privredi. Tuđman je Ustav nazvao temeljnicom u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske, u državotvorno-političkom smislu, naglasivši kako će na tom temelju hrvatski narod nadograđivati te dovršiti svoj dom slobode i neovisnosti.
Božićnim Ustavom Hrvatska je određena kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna, suverena država naroda i njezinih državljana, pripadnika drugih naroda i manjina, u kojoj su zajamčena prava čovjeka, pravo vlasništva i vladavina prava. Hrvatska je njime određena kao država parlamentarne demokracije. Suverenitet Republike Hrvatske Ustavnim je odredbama određen kao "neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv" te je utvrđeno da "saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa".
Taj prvi Ustav zajamčio je slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, slobodu osnivanja političkih stranaka, kao i slobodu poduzetništva i tržišta, kao temelja gospodarstva. Božićni Ustav odredio je i službenu uporabu hrvatskog jezika, a njime je bio utvrđen i dvodomni parlament, odnosno Sabor sastavljen od Zastupničkog i Županijskog doma. Do danas, Sabor je taj Ustav mijenjao u nekoliko navrata, u prosincu 1997., studenom 2000., ožujku 2001., a posljednja je izmjena bila ustavotvornim referendumom, u prosincu 2013.
Vječna im slava, evo baš na taj dan i na sam Božić imamo dan žalosti, i prosvjedne povorke. Hvala im što su svojim kriminalom, korupcijom i primitivizmom stvorili ovako divnu državu. Iz koje pola milijuna mladih pobjegne da podižu djecu negdje drugdje, a ovi koji ostanu pale svijeću za svoju djecu. Dok se zatvori pune ministrima iz iste partije kao i ovi koji su na fotki.