'To što ću ja u nekom listu u Hrvatskoj biti kriv jer morate pronaći nekog krivca, samo nastavite'

Jedan od konkretnijih dogovora sa svibanjskog zagrebačkog summita šefova država i vlada Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana trebao bi biti taj da se premijeri i predsjednici u tom formatu redovito sastaju svake dvije godine. Prije Zagreba i prije no što dvogodišnji mega-summiti postanu praksa, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sinoć je u Bruxelles pozvao lidere sa zapadnog Balkana na večeru na kojoj su raspravljali o pripremama za zagrebački summit i o situaciji u regiji.

Europsku uniju na toj su radnoj večeri predstavljali još i Andrej Plenković kao premijer države članice koja predsjeda Vijećem EU i organizira neformalni summit Unije i zapadnog Balkana u Zagrebu 6. i 7. svibnja, zatim predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. S druge strane bili su premiejr Albanije Edi Rama, predsjednici Crne Gore, Srbije i Kosova Đukanović, Vučić i Thaci, predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije.

- Osjetili smo jedan novi entuzijazam, pozicionirali smo temu jugositočne Europe visoko na dnevnom redu institucija EU. Do sada su i Grčka, i Austrija, i Italija pokazale inciijativu da i one organiziraju sastanke na tu temu, što znači da smo mobilziirali države članice na razinu koja dosad nije postojala - rekao je premijer Plenković. Francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom vikenda je dosad najjasnije rekao da je, nakon Komisijine nove metodologije pregovora o proširenju, spreman ukloniti francuski veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. No, iako se sinoćnja večera u Bruxellesu odvijala u pozitivnijem ozračju od onoga na kraju prošle godine, kad se činilo da će Macron na dulji rok blokirati daljnje proširenje EU, situacija u regiji nije dobra.

U Crnoj Gori tjednima traju masovni prosvjedi Srba zbog zakona koji se ne sviđa Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a u BiH lider bosanskih Srba Milorad Dodik otvoreno najavljuje da će “Republika Srpska biti samostalna u desetljećima koja dolaze, a u nekom vremenu će i pronaći način državnog oblika sa Srbijom”, što je jučer izjavio za beogradsku televiziju Prva. Nakon sinoćnjeg sastanka u Bruxellesu Večernjak je razgovarao i s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, koji kaže da se u regiji “još vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnosti i politika koje želi zadržati Balkan na izvaneuropskom kolosijeku”. Ova druga politika, koju Đukanović nije imenovao, ali jasna je aluzija na Beograd, želi vratiti Crnu Goru “u status nacionalne srpske države kojom će upravljati SPC, dakle vratiti u model srednjovjekovne države”. 

- Na sastanku sam se vrlo kratko dotakao toga i kazao da je Crna Gora zemlja koja je u stanju sama riješavati probleme u europskom duhu - kaže Đukanović. 

Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sinoć smo pitali što ima reći na Dodikovu izjavu da će Republika Srpska pronaći način državnog oblika sa Srbijom, i zašto se jasnije ne ogradi od takvih izjava.

- Ja na to kažem da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH i integritet RS u okviru BiH. A to što ću ja u nekom listu u Hrvatskoj biti kriv jer morate pronaći nekog krivca, samo nastavite, to meni u Srbiji donosi poene - rekao je Vučić u svom nerazumljivom stilu.