Izvoz ne raste, dogodio nam se Rotterdam-Antwerpen efekt

Hrvatska je postala izvoznik banana, automobila, riže, ananasa, datulja i niza robe koju ne proizvodimo niti je imamo u svojoj zemlji.

Nakon ulaska u EU dogodio nam se Rotterdam-Antwerpen efekt, koji je dobio ime po dvjema beneluškim lukama zbog kojih je naglo skočio izvoz Nizozemske i Belgije u EU. Ekonomisti su potrošili mjesece istraživanja da razdvoje provoz od stvarnog izvoza ne samo u Nizozemskoj nego i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a sad bi se time mogli zabavljati i u Hrvatskoj. Nama je nakon ulaska u EU naglo skočila vrijednost izvoza po mjesecima, i do 17 posto, a kako se ni po čemu drugom nismo odmaknuli od dna, taj se rast činio dosta nerealnim.

Mjesečni podatak za izvoz u srpnju 2014., prvom mjesecu koji je metodološki usporediv sa srpnjem 2013., pokazao je povećanje izvoza od samo 3,8 posto na godišnjoj razini. Danas objavljeni prvi podaci za kolovoz upućuju na pad od 2,5 posto, no DZS se ograđuje da podaci za kolovoz nisu potpuni. Rotterdam-Antwerpen efekt nastupa kada se, primjerice, uvoz iz Kine i trećih tržišta prema EU evidentira kao izvoz matične zemlje u kojoj se nalazi luka prvog istovara jer se roba skladišti u lukama ili prepakirava i šalje dalje. Procjenjuje se da je “lučki efekt” povećao nizozemski izvoz za trećinu. Kako je Hrvatska postala vanjska granica EU, dio zajedničkog uvoza ide i preko hrvatskih luka. Nevezano za to, izvoz u EU usporava jer se osjećaju efekti ruskih sankcija.

>>Izvoz namještaja u Njemačku veći 35,8%

>>Oporavak ne dolazi ni u 2015., BDP će pasti još 0,5 posto