EKOLOŠKA PROIZVODNJA

'Puno je isplativije prodati ekološku jabuku u Austriju nego jabuku prve klase u trgovačkim centrima'

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
U Velikog Gorici otvoren supermarket Eurospin
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/DPA
Njema?ka: Stabla jabuke u cvatu
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/DPA
Njema?ka: Stabla jabuke u cvatu
06.03.2024.
u 16:44
Voćar Stjepan Zorić ima 6 hektara ekoloških nasada jabuka i 3 hektara dunja. Stanje u voćarstvu je, ističe, dosta loše. Bilježi se pad proizvodnje, a i sve manji je interes za podizanje novih nasada.
Pogledaj originalni članak

U voćarskoj ekološkoj proizvodnji su veliki izazovi, no tržište je gladno za takvim proizvodima. Živimo u vremenima u kojima potrošači sve više vode brigu o kvaliteti hrane, dok je, s druge strane, proizvodnja pred sve snažnijim utjecajem klimatskih promjena, javljaju se novi štetnici u poljoprivredi, sve je manje aktivnih tvari koje se smiju koristiti u nasadima, a sve veći pritisak tržišta i trgovačih lanaca, čulo se na današnjem 17. znanstveno-sttručnom savjetovanju hrvatskih voćara u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).

Predsjednik HVZ-a Branimir Markota kazao je da Hrvatska raspolaže vrlo povoljnim uvjetima za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, što je preduvjet velikom potencijalu, ne samo u razvoju ekološke poljoprivrede nego i ekološke proizvodnje. Sve se više govori o tzv. održivom razvoju u poljoprivredi, evidentni su i sve veći poticaji i znatan rast površina pod ekološkom proizvodnjom. No zahtjevi tržišta s jedne strane, institucionalni okviri proizvodnje od ograničavanja upotrebe zaštitnih sredstava do raznoraznih zelenih i sličnih zahtjeva, sve više dovode u pitanje opstojnost proizvodnje u postojećim količinama, a kamoli da bi se govorilo o njezinu povećanju, istaknuo je Markota.

Sve donedavno, naime, smatralo se kako se u ekološkoj proizvodnji ništa ne radi, no ona ima i svoje agrotehničke mjere i traži više ulaganja i znanja od konvencionalne pa su takvi proizvodi i skuplji na tržištu. Da je to točno i da se može dobro živjeti od prerade ekološkog voća, što mu daje dodanu vrijednost, potvrđuje i voćar Stjepan Zorić koji ima 6 hektara ekoloških nasada jabuka i 3 hektara dunja. Stanje u voćarstvu je, ističe, dosta loše. Bilježi se pad proizvodnje, a i sve manji je interes za podizanje novih nasada.

On je u ekološku proizvodnju ušao u u trenutku kad se pokazalo da je puno isplativije prodati ekološku industrijsku jabuku u Austriju nego jabuku prve klase u trgovačkim centrima u Hrvatskoj koja se u cilju zaštite prska i 20 puta.Tako je smanjio inpute za 90%, a jedan od segmenata proizvodnje s njegova gospodarstva su danas, primjerice, voćne rakije od tog ekološkog voća koje su izuzetno tražene, naročito u turizmu. Zorić vjeruje kako će novi ciklus investiranja u hladnjače, kako voćari ne bi urod prodavali kad je najniža otkupna cijena, poboljšati situaciju bar u smislu da se zaustavi pad proizvodnje.

VEZANI ČLANCI:

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je danas kako su u Hrvatskoj najosjetljivije proizvodnje sektori mlijeka, voća i povrća te kako je zadnjih godina ministarstvo učinilo mnogo kao bi se izmjenio sustav potpora i učinkovitije raspolagalo resursima. Dodala je i kako je proizvodnja mandarina važna za Hrvatsku, ona može biti hrvatska snaga, no sezona se mora produljiti, neki se nasadi moraju restrukturirati, a važno je i udruživanje proizvođača.

Prema podacima Upisnika voćnjaka u Hrvatskoj (APPRRR) na kraju 2022. godine, proizvodnja voća u Hrvatskoj se obavlja na 40.107 hektara (3,44% ukupne poljoprivredne površine). Najzastupljeniji nasadi su pod orasima, i to na 6417 ha, slijedi lijeska na 6107 ha, jabuka se proizvodi na 4316 ha, a šljiva na 4173 ha. Nasadi višnje zauzimaju 1769 ha, dok se mandarina uzgaja na 1565 ha... Na površinama koje ostvaruju komercijalnu aktivnost (imaju registriranu proizvodnju i ostvaruju tzv. proizvodno vezanu potporu) najzastupljenija je jabuka s 2854 ha, lijeska s 3017 ha, orah s 2026 ha, šljiva s 1869 ha, mandarina s 1441 ha...

Na voćarskom se skupu čulo kako je struktura voćnjaka koji imaju proizvodnju sve lošija. Velik je udio voćnjaka koji imaju malu ili nikakvu proizvodnju, osobito nekih nasada oraha i lijeske koji su u ukupnim površinama zastupljeni s oko 40%. Proizvodnja voća evidentirana 2013. godine iznosila je 248.000 tone, 2018. je proizvedeno 195.000 tona voća, a 2022. 164.629 tona. Samodostatnost u proizvodnji voća u RH danas je na oko 50% potreba. Viškova imamo samo u proizvodnji mandarina i višanja. Pozitivni trendovi bilježe se u proizvodnji bobičastog voća i jagoda.

GALERIJA Netko je u Šibeniku prešarao oči na fotografiji Tuđmana, policija: 'Istražujemo slučaj'

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: U naselju Meterize vandali išarali sliku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.