Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći pojačavaju se mehanizmi kontrole nad prikupljanjem humanitarne pomoći i povećavaju novčane kazne za organizatore kako bi se spriječile zloupotrebe, izjavila je u srijedu državna tajnica u Ministarstvu socijalne politike Marija Pletikosa. "Nakon završetka humanitarnih akcija česte su prepirke preko medije koje ostavljaju gorak okus u ustima onima koji su se odazvali čista srca, a vode se o tome tko ima pravo koristiti neutrošena financijska sredstva iz humanitarnih akcija ili tko određuje tko će dobiti pomoć", rekla je državna tajnica tijekom predstavljanja novog zakonskog prijedloga u Hrvatskom saboru.
Novim zakonom, istaknula je, uvodi se pojačana kontrola provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima s naglaskom na obveze organizatora humanitarne akcije u odnosu na postupanje s prikupljenom pomoći, rokovima dodjele pomoći korisnicima te postupanje s financijskim sredstvima i materijalnim dobrim preostalim nakon završetka humanitarne akcije. Uvodi se iznimka kojom se u nadležnost Ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima i nedodijeljenim materijalnim dobrima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcije kojoj je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, primjerice liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa itd.
VEZANI ČLANCI:
– U medijima smo vidjeli da smo imali dvije veće zloporabe i radilo se upravo o bolesnoj djeci, tako da zbog toga i sprječavamo potencijalne zloporabe – naglasila je Pletikosa. – Od zloporaba želimo se zaštititi i zabranom fizičkim osobama da organiziraju humanitarne akcije za članove svoje obitelji – dodala je i navela kako su u oko 10 posto slučajeva fizičke osobe bile te koje su bile pokretači humanitarnih akcija. Od 2015. godine, od kada je na snazi Zakon o humanitarnoj pomoći, do 2022. zabilježeno je 2400 humanitarnih akcija u kojima je skupljeno oko 196 milijuna eura pomoći za 5 milijuna neposrednih korisnika.
U istom je razdoblju registrirano 215 stalnih prikupljača humanitarne pomoći. Državna tajnica ističe i da se daje širi vremenski okvir koji omogućuje produljenje humanitarnih akcija s 90 dana za još 90 dana. Jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći kako bi se spriječile zloporabe saborski zastupnici podržavaju, no dio postavlja pitanje plaćanja PDV-a na humanitarne akcije. "Bilo bi dobro da se i to riješi, no to nije u ingerenciji našeg ministarstva, već Ministarstva financija", odgovorila je Pletikosa.
VIDEO Poginuo policajac u Zagrebu: U prevrtanju terenca četvero ozlijeđenih, jedan preminuo tijekom pružanja pomoći