Hrvatski BDP past će 9,1 posto u ovoj godini, što će nakon Grčke, Italije i Španjolske biti četvrta po veličini stopa pada u EU, ali u benignom scenariju na temelju kojih je Europska komisija radila svoje jučer objavljene ekonomske prognoze Hrvatska će se do kraja 2021. gospodarski dobro oporaviti, što će u EU poći za rukom još samo Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj i Poljskoj. Taj benigni scenarij polazi od triju pretpostavki: da će se postupno ukinuti mjere ograničavanja kretanja koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa, da će pandemija biti pod kontrolom odnosno da se neće vratiti tako da potakne drugi krug zatvaranja zemalja i ekonomija, i da se zaista provedu ogromne monetarne i fiskalne mjere na nacionalnoj i europskoj razini, koje će ublažiti gospodarski udar.
U takvom scenariju, Komisija prognozira rast hrvatskog BDP-a u 2021. za 7,5 posto.
– Do kraja 2021. predviđa se da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi razinu gospodarske aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tome, predviđa se da će razina proizvodnje u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj ostati niža za više od dva posto u odnosu na kraj 2019. – kaže europski povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni. Grčkoj se prognozira pad za 9,7 posto u ovoj i rast za 7,9 posto u 2021., Italiji pad za 9,5 posto u ovoj i rast za 6,5 posto u sljedećoj godini, a Španjolskoj pad za 9,4 posto u 2020. i potom u 2021. rast za 7 posto.
Nakon tih triju zemalja po žestini gospodarskog pada u 2020. slijedi Hrvatska, a potom Francuska s padom od 8,2 posto, pa Irska sa 7,9 posto. Najmanji gospodarski pad prognozira se Poljskoj (4,3), Luksemburgu (5,4) i Danskoj (5,9), dok je Švedska npr. na 6,1 posto. Njemačka očekuje pad od 6,5 posto, a u 2021. rast od 5,9 posto. Od nama usporedivih zemalja: Slovenija pada za 7 posto, Slovačka za 6,7, Mađarska za 7, Rumunjska za 6, Bugarska za 7,2, Češka za 6,2 posto... Europska komisija zaključuje kako će mjere hrvatske Vlade “ublažiti utjecaj recesije na tržište rada, ali one dolaze uz veliku cijenu za javne financije”.
Proračunski deficit prognozira se na 7,1 posto, a Komisija očekuje da će javni dug u Hrvatskoj narasti na 88,6 posto BDP-a u ovoj godini, pa se početi smanjivati na 83,4 posto u 2021., što će i dalje biti osjetno veća razina nego prošlogodišnjih 73,2 posto. Ministar financija Zdravko Marić komentirao je to tvrdnjom da se Komisijine projekcije ne razlikuju bitno od Vladinih, što znači da su Vladine vjerodostojne. I Komisija također ponavlja da je hrvatsko gospodarstvo dočekalo ovu krizu u znatno boljoj formi nego što je dočekalo krizu 2008. godine. No, ekonomist Željko Lovrinčević u izjavi za Večernjak kaže kako ponavljanje takve teze ne odražava stvarnu dubinu problema s kojim se Hrvatska suočava u koronakrizi.
– Makroekonomski je Hrvatska zaista manje ranjiva nego 2008., nakon koje smo se zaduživali uz kamatu od 7 posto i nismo uopće mogli dobiti kredit vani, što je neusporedivo sa situacijom sada, kad imate obilje toga i olakšana je likvidnost. Hrvatska stoji bolje i zato što je financijski sustav jači zbog kretanja prema uvođenju eura. Ali istina je da strukturno, demografski i mikroekonomski Hrvatska ne stoji ništa bolje nego u prethodnoj krizi. Relativno zaostajanje čak se i povećalo u odnosu na usporedive zemlje. Bojim se da će i nakon ove krize motiv za odlazak ljudi iz Hrvatske biti još veći, a ne manji, jer će relativne razlike biti veće – kaže Lovrinčević.
Ako se ispune tri pretpostavke na kojima počiva Komisijina prognoza za oporavak 2021., Hrvatska se zaista može relativno brzo oporaviti, slaže se ugledni hrvatski ekonomist, ali ako se te pretpostavke ne ispune, onda je i 2021. sasvim drukčija godina.
Sve je to ok..u granicama vrijednosti...