Vlada donijela plan reformi

Plenković prvi put otkrio: Očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto

Zagreb: U zgradi NSK održana  227. sjednica Vlade RH
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/8
Autori: Ivan Halar, Hina
30.04.2020.
u 13:31

– Nama je cilj otvaranje granica na razini EU. Ako istu sliku imaju Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, razgovarat ćemo o rješenjima i otvaranju granica – kazao je premijer Plenković.

Vlada na današnjoj sjednici donijela je Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu. Unutar programa konvergencije projicira se pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.

 

– Održan je sastanak Europskog vijeća, a glavna tema bila je borba protiv koronavirusa. Naš dosadašnji angažman polučio je odlične rezultate i ovo je veliko ohrabrenje i potvrda da su mjere urodile plodom. Imamo krizu, mogla se dogoditi prava drama, no ona se nije dogodila. Bili smo pravodobni, odlučni i brzi. Pratili smo zbivanja i napravili ono što odgovorna Vlada mora učiniti. Takvu poruku prenio sam i europskim kolegama – kazao je u uvodu premijer Andrej Plenković.

Naveo je i kako se na sastanku govorilo i o turizmu.

– Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, dođe do komunikacije. Nama je cilj otvaranje granica na razini EU. Ako istu sliku imaju Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, razgovarat ćemo o rješenjima i otvaranju granica – kazao je te se osvrnuo na Praznik rada i operaciju Bljesak.

– Sutra je 1. svibanj, Praznik rada. To je praznik, ali i 25. obljetnica operacije Bljesak i odat ćemo počast. Poslat ćemo važan signal koji naša Vlada daje kroz cijeli mandat o hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima i onima koji su za Hrvatsku dali najviše. Obljetnica će biti u posebnim okolnostima zbog epidemije – poručio je. 

Najavio je pad BDP-a od 9,4 posto na razini 2020. godine.

– To su naše interne procjene temeljem aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama morat ćemo se vratiti na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije – rekao je Plenković.

Dodao je kako četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera.

– Tri su cilja – održivi gospodarski rast i razvoj, usklađivanje obrazovanja sa sustavom rada i održive financije. U novim okolnostima ovaj će Program biti i dio kontinuiteta, ali i dio rada u novim okolnostima i na europskoj razini. Bit će to temelj za gospodarsku obnovu zemlje – rekao je premijer.

Zagreb: U zgradi NSK održana  227. sjednica Vlade RH
1/8

Ministar Zdravko Marić potom je predstavio mjere Nacionalnog programa reformi.

– Iz 2019. godine finaliziramo program u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija. Program konvergencije ima tri ključna područja – Međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije – kazao je Marić te dodao: – Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje osjetit će posljedice, ali izgledan je snažan inicijalni oporavak. Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa.

Naglasio je kako Hrvatska ovu krizu dočekuje mnogo spremnija.

– Za razinu cijele 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Iduće godine procjena rasta BDP-a je 6,1 posto. Sve izuzev državne potrošnje ove će godine padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima – rekao je te dodao da se očekuje da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije.

– Pad potrošačkih cijena bit će za 0,3 posto, a očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto – kazao je.

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka prouzročenog pandemijom koronavirusa.

30.04.2020., Zagreb - 227. sjednica Vlade RH u zgradi Nacionalne i sveucilisne knjiznice u Zagrebu. Zdravko Maric. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Vlada je usvojila Akcijski plan administrativnog rasterećenja gospodarstva za ovu godinu. Ministar gospodarstva Darko Horvat predstavio je taj četvrti plan rasterećenja.

– Do sada je provedeno 387 mjera s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna. Ovim planom gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna – rekao je. 

30.04.2020., Zagreb - 227. sjednica Vlade RH u zgradi Nacionalne i sveucilisne knjiznice u Zagrebu. Andrej Plenkovic. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je, kad je riječ o situaciji s koronavirusom, kako je od 34.476 testiranih trenutačno ukupno 2062 slučajeva.

– U odnosu na prošli tjedan imamo smanjenje od 1,08 posto – rekao je.

Ministar Davor Božinović obratio se u vezi s popuštanjem mjera.

– Sve zastupnice Civilne zaštite uključile su se u provođenje mjera, ponajviše u smislu provjeravanja mjera – rekao je Božinović. Poručio je da je bilo nepravilnosti, no da su se one u razgovoru otklanjale. 

Komentara 20

LU
luksa
19:06 30.04.2020.

Ako Plenković kaže 9,4 % sigurno će biti dvoznamenkasti pad. Uz rast od 2,7 % koliko je bilo prošlih godina , na stanje od lani vratiti ćemo se 2026 godine. A tek prošle godine smo se vratili na nivo BDPaa prije krize 2008g. Dakle 2026 g po nivou BDPa biti ćemo na nivou 2008 godine. Dakle izgubljenih 18 godina ! Itovremeno npr. Mađarska će pasti oko 4,5 % ove godine, dok im je rast bio oko 5 %, dakle oni se izvlače iz ovoga za godinu dana!

SP
Spezzi
14:00 30.04.2020.

Čestitke HDZ-u. Napokon ste najbolji. Imamo najveći pad BDP-a ne samo u EU, nego u svijetu. Rekorde u EU ste davno prešišali. Bugari su jedini bili siromašniji od Hrvata, ali oni će imati pad 4-5% tako da od ove godine sjajna pozicija nas čeka.

ST
stefj
15:01 30.04.2020.

Uglavnom, što se tiče rasterećenja gospodarstva ispalo je veliko, veliko razočaranje. Niti se ukinuo ili smanjio i jedan parafiskalni namet, niti se maknula bespotrebna procedura, čak nije niti obećana neka korisna reforma. Od velike brojke od 10 reformi nema nekog rasterećenja, ne znam od kud su izvukli 600 mil. Kn. Valjda tu računaju benzin i vrijeme koji čovjek potroši noseći obrazac... Umjesto papirnatih obrazaca imat ćemo elektronske i to je rasterećenje? Smanjenje birokracije ne znači umjesto jednog papira staviti dvije on line forme, to je samo jedan obrazac više na koji se treba izgubiti vrijeme... Tako da je ovo razočaranje, ali i očekivano razočaranje. Ipak je ovo Hrvatska... Ništa u svemu tome ne pomažu prilično optimistične brojke koje je iznio Marić, činjenica je da opet imamo isti smjer kao i u prošloj krizi, isti onaj koji nas je doveo na samo dno EU-a... Čudesno je kako se od svega odustalo u samo par dana, još je pred neki dan Marić najavio da je došlo vrijeme za smanjenje parafiskalnih nameta, pa ništa. Još pred koji tjedan najavljivala se nekakava solidarnost i empatija javnog sektora prema privatnom kojem je zabranjeno raditi, no samo su se povećale tenzije i mržnja sindikata... Opet imamo određivanje gospodarskog smjera zemlje dogovorom sindikata javnih službi i politike, opet je to isti smjer prema dnu. Dobar primjer toga je kako brzo se složio i objavio popis poduzeća koja su primila pomoć...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije