Je li apaurin droga ili lijek, bolje će vam odgovoriti porotnik

Tko su suci porotnici i kakve su njihove ovlasti? Imaju li utjecaj i kakav na suce pri donošenju presuda? Doživljavaju li ih suci samo kao spavače u sudnici koji sjede u vijeću da bi se zadovoljila forma ili im je njihova pomoć dobrodošla? Porotnici u nas nemaju značenje kao u anglosaskom sustavu, što dobro znamo iz američkih filmova u kojima porota odlučuje o nečijoj krivnji ili nevinosti, a sudac o kazni, ali varaju se oni koji misle da nemaju utjecaja na presudu. Događalo se, istina rijetko, i da porotnici preglasaju suca pri izglasavanju presude jer njihov glas vrijedi kao i glas suca. Porotnici trebaju biti časni građani, a bira ih skupština općine ili županije na prijedlog općinskih, gradskih vijeća, sindikata i drugih institucija. Sudeći po odgovorima iz desetak gradova, ispada da su nam porotnici uglavnom korektni građani, najčešće u zreloj dobi, bez mrlja u poslu i privatnom životu. No, nekim se gradovima može spočitnuti da biraju porotnike obiteljski, prijateljski i rodbinski povezane s vladajućim političarima. Među porotnicima, koliko se zna, nema sumnjivih likova, niti slučajeva poput nedavnog sisačkog u kojem je porotnik u vijeću za mladež prije razrješenja pravomoćno osuđen zbog bludničenja nad djevojčicom. Porotnici sa sucima vijećaju je li tko počinio kazneno djelo, je li kriv ili nije te odlučuju o kazni. Ne očekuje se od njih da imaju pravno znanje jer zato postoje suci, koji ih upoznaju s procesom i zašto se nekome sudi, ali se očekuje da vijećaju savjesno i nepristrano u skladu sa zakonom. Jedan sudac zagrebačkog Općinskog kaznenog suda opisuje njihovu ulogu:

– Ne radi se tu o poznavanju prava, nego o životnom iskustvu porotnika. Oni pomažu sucu, koji katkad zbog prevelike opterećenosti pravom izgubi iz vida životno, logično. Je li apaurin droga ili lijek, na to će vam bolje odgovoriti porotnik nego mnogi suci ili tužiteljstvo koje je znalo tražiti progon zbog četiri apaurina. Mislim da bi za ozbiljna djela, za koja prijeti kazna iznad tri godine zatvora, trebalo uvijek suditi uz porotu, jer porota ostavlja ozbiljniji dojam pred okrivljenima i strankama nego kad sudi sudac pojedinac, kao da su pred prekršajnim sucem.

Sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Petö Kujundžić ima dobra iskustva s porotnicima, među kojima su socijalni radnici, pedagozi, pedijatri, umirovljenici, ali i osobe koje su htjele biti suci, ali im je život otišao drugim smjerom. Prosječna dob im je, kaže, između 50 i 70 godina, a rijetki su porotnici stariji od 70.

– Porotnik je glas javnosti, čiji stavovi mogu dobro usmjeravati suca pri donošenju presude. Kad kirurg 55 puta nekom odreže nogu, pedeset šesti put mu je lakše. Tako je i sucima pri donošenju presuda, a porotnici sudu daju dozu ljudskosti, pa je i sucima lakše odlučiti o kazni. Samo jednom mi se dogodilo da su me porotnici preglasali, kad su se u slučaju jednog mladića zauzimali za strožu kaznu. Suci uvažavaju mišljenje porotnika, a porotnici prihvaćaju argumentaciju sudaca, pa se rijetko događa da porotnici preglasaju suca – kaže Petö Kujundžić.

Na županijskim sudovima optuženima sudi vijeće od suca profesionalca i dvaju porotnika, a ako je predviđena kazna od 15 godina ili teža, onda im sudi vijeće od dva suca profesionalca i tri porotnika. Mirko Ivoš, naftni inženjer u mirovini, porotnik na zagrebačkom Županijskom sudu, kaže da mu se nikad nije dogodilo da se sudac s njime prije odluke nije konzultirao.

Nije lako potpisati zatvor

– Prije 20 godina imali smo porotnika koji ni pet minuta nije mogao izdržati na toplome u sudnici a da ne zaspi. Davno sam imala i porotnicu koja je heklala u sudnici – prisjeća se sutkinja Kujundžić, dodajući da su danas porotnici aktivni i unose se u predmet.

Odluka porotnika nakon vijećanja se kuvertira i ulaže u spis te samo drugostupanjsko vijeće, u kojem su suci profesionalci, može otvoriti tu kuvertu.

– Moji su porotnici znali pri odluci o kazni pitati može li optuženi umjesto zatvorske dobiti uvjetnu osudu. Nije lako nekome potpisati zatvor, lako je na ulici zazivati stroge kazne. Kad ljudi dođu u porotu, drukčije razmišljaju – kaže jedna iskusna sutkinja zagrebačkog Općinskoga kaznenog suda. No, ne slažu se svi suci sa stavom da im je porota korisna.

– Kakvu ja korist kao sudac imam od umirovljenika koji drijema na raspravi i koji radi taj posao zbog novca? – kaže jedan zagrebački sudac. Na općinskim sudovima sudac može suditi kao pojedinac bez dva porotnika i za djela za koja je predviđena kazna do 10 godina zatvora ako se s time slože optuženi i tužiteljstvo. Na općinskim sudovima porotnici rade za 20 kn bruto po satu i za 25 kn na županijskim sudovima, a naknadu im pravilnikom određuje ministar pravosuđa. Umirovljenica Biserka Gvozdenović, koja je nekad radila kao sudski zapisničar, porotnica je na zagrebačkom Županijskom sudu već treći mandat jer želi biti od koristi društvu.

Preodgoj u staračkom domu

– Nije vam bilo dosta spisa dok ste radili na sudu? – pitamo je.

– Ne – uzvraća sa smijehom i dodaje: – Mi porotnici ne ulazimo u zakon, pa oko toga nemamo dilema, jer je tu odgovornost na sucima. Nama je lakše, mi sa sucem razmjenjujemo mišljenje i vijećamo o krivnji i kazni nakon što nas sudac upozna s predmetom i mogućom kaznom za to djelo.

Na pitanje kako se emocionalno nosi s teškim slučajevima, B. Gvozdenović kaže:

– Ne spavam mirno, mislim da nijedan porotnik ne spava mirno, ne zbog odluke, nego zbog težine nekih slučajeva o kojima razmišljate, osobito kad su u pitanju djeca...

S njom se slaže i umirovljena kolegica Jelenka, nekadašnja sudska zapisničarka. – Suze mi krenu kad su djeca u pitanju, kad vidite da je uvijek nešto u pozadini što ih je skrenulo s puta, a meni su djeca i ona od 23 godine. Ne bih ja njih dala u zatvor, nego u dom umirovljenika da pomažu starcima i da se tako preodgoje – kaže Jelenka. Nitko u njezinoj okolini ne zna da je porotnik, prijatelji i rodbina misle da povremeno na sudu radi kao zapisničarka. Ne govori im što radi jer, kaže, da znaju, krenula bi pitanja, a to ne bi bilo zgodno.