Kolumna

Je li oluja COVID-19 pomela i populiste?

Foto: ALBERTO LINGRIA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Italian PM Conte addresses Senate on coronavirus disease (COVID-19), in Rome
Foto: ADRIANO MACHADO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Brazil's President Jair Bolsonaro adjusts his protective face mask during the inauguration ceremony of the new Communications Minister Fabio Faria (not pictured) at the Planalto Palace, in Brasilia
Foto: LEAH MILLIS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
U.S. President Trump hosts roundtable discussion on the reopening of U.S. economy at the White House in Washington
20.06.2020.
u 16:24
U svakom slučaju tornado COVID-19, čini se, manje je uzdrmao tzv. tradicionalne, odnosno institucionalne lidere i stranke počevši od Njemačke i Merkel
Pogledaj originalni članak

Je li poslije nevremena zvanog koronavirus vjetar u politici promijenio smjer? Populisti su gotovo svugdje u teškoćama. Trump, čini se, ne shvaća duboke korijene socijalnog nezadovoljstva u SAD-u. Bolsonaro je na meti kritika zbog načina na koji se postavio prema pandemiji u Brazilu. Johnson je izgubio kredibilitet u Velikoj Britaniji jer je najprije omalovažavao bolest i u bolnici se, bez zaštitne maske i rukavica, rukovao s oboljelima, a onda je i sam završio na intenzivnoj njezi. Salviniju u Italiji pada popularnost... Jesu li populisti bili previše arogantni i površni? U svakom slučaju tornado COVID-19, čini se, manje je uzdrmao tzv. tradicionalne, odnosno institucionalne lidere i stranke počevši od Njemačke i Merkel.

Javnosti je vjerojatno sada jasnija važnost dobro organiziranih političkih zajednica za suočavanje s globalnim problemima pa pomalo ostavljaju po strani one koji su improvizirali uz mnogo buke. Jasno je i da su potrebne reforme, i to ne one koje vode prema izolaciji, već prema zajedničkom suočavanju sa svim pitanjima. Kao što se protiv pandemije ne može jedna država samostalno boriti, tako ne može biti uspješna ni u ekonomiji ako misli da će, izolirajući se, postići veći rast. Prevladala je europska tradicija – solidarnost.

Nitko ne negira da je globalizacija donijela i probleme, ali njih se može rješavati samo zajednički. I to se odnosi na sve zajednice, od najmanje obiteljske pa nadalje, ne smije se nikoga zaboraviti. Ne može se reći “neki će umrijeti, ali mi koji preživimo živjet ćemo bolje”. Politika mora biti sposobna držati zajedno sve dijelove društva, a ne od nekih stvarati neprijatelje i plašiti njima druge kako bi se od tih koje plašiš dobio konsenzus. Ta je politika propala u totalitarnim sustavima.

U Titovoj Jugoslaviji politika se “hranila” unutarnjim i vanjskim neprijateljima. Uvijek je postojala opasnost od nekog unutarnjeg ili vanjskog neprijatelja. Predizborna kampanja u Hrvatskoj pokazuje da bolest upiranja prstom u nekog neprijatelja naroda postoji i danas. Više se govori o opasnostima nego o rješenjima.

 

>> Pogledajte i ovaj video: Plenković o povećanom broju zaraženih koronavirusom

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.