Odnos između Sabora i Ustavnog suda toliko je zaoštren i ispolitiziran da se stvara dojam kao da se vodi bitka između vlasti i oporbe (gdje premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović personificira vlast, a predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec oporbu), a ne između Sabora kao zakonodavnog tijela i Ustavnog suda kao “četvrte vlasti”, kontrolora svih triju vlasti. U mjesec dana Ustavni sud triput se oglasio i korigirao poteze i odluke Sabora, a ustavni su suci izabrali forme koje izlaze iz okvira njihova uobičajenog postupanja.
Ni u bivšem režimu
Dio političara iz vladajuće strukture smatra da je Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti i debelo zagazio u područje nadležnosti Sabora. Posebno to tvrde u odnosu na “izvješće” u kojem ustavni suci kažu da je javna rasprava bitan dio procedure izmjene Ustava, a njenom se kratkoćom dovodi u pitanje vladavina prava. Ustavni sud se, tvrde, upleo u proceduru donošenja Ustava koja je u isključivoj nadležnosti Sabora. Sabor je ustavotvorac, pa ispada da ustavni suci nadziru ustavotvorca – argumentira se u vladajućem taboru.
Ustavni stručnjak dr. Branko Smerdel tvrdi drukčije.
– Ustavni sud je čuvar Ustava, i izvršna vlast se treba pridržavati njegovih instrukcija. Suprotstavljanje tome znači suprotstavljanje Ustavu i rušenje poretka – kaže dr. Smerdel napominjući da je Ustavni sud pozvan tumačiti Ustav te smisao njegovih odredbi. Kaže da su ti iskoraci dobri jer se ustavni suci ne trebaju držati gramatičkog tumačenja zakona i Ustava. Posebno su dobri, nastavlja dr. Smerdel, jer “ni jedna izvršna vlast nije bila toliko uporna u podcjenjivanju Ustava i Ustavnog suda”.
– Vidio sam svašta, ali nikada nisam čuo za tajnu javnu raspravu kakva se odvija sada o izmjeni Ustava. Ni u bivšem režimu se to nije radilo – kaže dr. Smerdel.
Predsjednika Odbora za Ustav Peđu Grbina (SDP), koji kratku raspravu o izmjeni Ustava pravda potrebom njegove hitne izmjene, uspoređuje s lopovom koji bi krađu pravdao hitnom potrebom za novcem.
Treba smiriti napetosti
Bivši sudac Ustavnog suda kaže da su ustavni suci pretjerali iako, pravno gledano, nisu prekoračili ovlasti.
– U Ustavu ne piše koliko treba trajati javna rasprava za izmjenu Ustava, a ako su se upustili u tumačenje je li rok za raspravu koji je odredio Sabor prekratak, onda to predstavlja supremaciju Ustavnog suda – kaže upozoravajući da je Ustavni sud, koliko pravna, toliko i politička institucija. Učestalim intervencijama Ustavni sud se, kaže, izravno upleo u donošenje političkih odluka. Nije sporno, nastavlja, kada Ustavni sud ukine zakon, ali se to ne radi u postupku njegova donošenja.
Dr. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti smatra da su intervencije Ustavnog suda dobre i misli da bi trebale biti češće. Kaže da glavna oporbena stranka dovodi u pitanje temeljni konsenzus i da u takvoj situaciji jača važnost Ustavnog suda. Posebno važnim drži upozorenje Ustavnog suda na nedopustivo kratak rok za javnu raspravu o izmjeni Ustava. Nezavisni zastupnik i istaknuti pravnik Josip Kregar kaže da treba smiriti napetosti između Sabora i Ustavnog suda.
Kada autorica napiše da je Josip Kregar istaknuti pravnik, znam koliko je sati. Samo je molim da u buduće takvo nešto stavi na početku teksta, da ne moram uopće čitati ove bedastoće.