Kakve su to jeftine ruske 'pametne' bombe?: 'Dnevno ih bace i 20. Velika su nam prijetnja'

Ruske avionske precizno vođene bombe postale su veliki problem na bojišnicama u Ukrajini s obzirom na to da su se u zadnjih nekoliko mjeseci te razorne bombe teške od 500 do 1500 kilograma počele masovno koristiti u napadima na skladišta, objekte i utvrđene položaje desecima kilometara udaljenima od bojišnice. Stvar je još gora jer je riječ o oružju kojeg Rusija ima puno, s obzirom na to da je riječ o jeftinoj modifikaciji uobičajenih avionskih bombi koje se jednostavno pretvore u „pametne“ bombe.

UMPK kit, što je skraćenica za Unified Module for Gliding and Guidance, transformira sirovu ''glupu'' bombu u oružje koje je (barem u teoriji) relativno jeftino, precizno i upotrebljivo iz daljine. Sve su to karakteristike koje stvaraju probleme teško pritisnutim ukrajinskim snagama protuzračne obrane piše, Popular mechanics.

Čini se da je novo rusko oružje nadahnuto precizno navođenim klizećim bombama JDAM, koje su ušle u američke zračne snage kasnih 1990-ih i od tada se koriste u svakoj američkoj zračnoj kampanji. Budući da je JDAM bio toliko jeftin u usporedbi s prijašnjim navođenim oružjem, američka vojska mogla je početi izvoditi precizne zračne napade u razmjerima bez presedana.

Dok je Sovjetski Savez, a potom i Rusija, imao raznolik, ali ograničen arsenal specijaliziranih vođenih bombi, poput KAB-500 i Kh-29 koje su se mogle koristiti za precizne udare na ciljeve visoke vrijednosti, tek je trebao potpuno razviti i primijeniti jeftini komplet pametnih bombi poput JDAM-a koje je posjedovao. Iako ruske zračne snage sve više upotrebljavaju UMPK bombe, postavljaju se pitanja o njihovoj učinkovitosti, posebno nakon incidenta u kojem je ruski bombarder bacio dvije bombe s odgođenim upaljačima na ruski grad Belgorod, prouzročivši veliku štetu.

Istaknuti proruski blog Fighter-Bomber navodi da su te bombe vjerojatno bile opremljene UMPK kompletima i da su ispuštene iznad Belgoroda s namjerom da prelete preko granice i pogode drugi ukrajinski grad, Harkiv. Ali dodana krilca bombe bila su ili neispravna ili se nisu otvorila, što je dovelo do toga da „pametno“ oružje padne okomito na površinu, uništavajući vozila i ranivši dvoje ljudi.

Ruske zračno-svemirske snage (VKS) općenito su imale rezultate ispod očekivanja u ratu u Ukrajini, budući da su ukrajinski ratni zrakoplovi i kopnena protuzračna obrana preživjeli udare protuzračne obrane i nanijeli značajne gubitke u prvih nekoliko tjedana rata. Od tada su ruski zrakoplovi u kopnenim napadima uglavnom prestali pokušavati prodrijeti daleko u ukrajinski zračni prostor, i umjesto toga su prešli na užurbano bacanje nevođenih bombi i raketa na mete na prvoj liniji s osrednjom preciznošću prije nego što su se vratili u bazu.

Ruski strateški bombarderi također su lansirali mnogo krstarećih projektila na ukrajinske gradove i mete u pozadinskom području sa stotina kilometara udaljenosti, ali uporaba ovog skupog oružja u velikim razmjerima pokazala se neodrživom. Međutim, ukrajinske trupe su 12. ožujka u sjeverozapadnom Donjecku primijetile ostatke repa nove klizne bombe. Zatim, 24. ožujka, ruski lovci Su-35S navodno su ispalili 10-11 takvih bombi na ciljeve u Sumskoj oblasti u sjeveroistočnoj Ukrajini. To je na granici s Rusijom, ali ni blizu trenutačnih borbi. Bombardiranje, u suradnji s ruskim topništvom i kamikaza bespilotnim letjelicama, oštetilo je školu i mnoge stambene zgrade, ubivši tri žene koje su se sklonile u posebno pripremljeno sklonište.

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ihnat opisuje da oružje ima potencijal za putovanje "desetke kilometara", do dometa od 70 kilometara. Ustvrdio je da “neprijatelj koristi 10-15, pa čak i do 20 takvih bombi svaki dan duž cijele linije fronte, ispuštenih iz aviona Su-35 i Su-34, izvan dometa naših sustava protuzračne obrane. To je prijetnja za nas i na nju moramo hitno odgovoriti”.

Illja Ponomarenko iz Kyiv Independenta izvještava da su UMPK bombe korištene učinkovito, gađajući ukrajinske snage utvrđene oko Avdiivke. Ruske trupe tamo su zauzele neke teritorije posljednjih mjeseci, navodno "raznoseći gradske blokove".

Početkom siječnja ove godine, Russian Fighter-bombarder, račun na društvenim mrežama, objavio je fotografiju na kojoj se vidi avionska bomba s uvučenim krilima koja iskaču nakon lansiranja povećavajući domet bombe. Čini se da je ta oprema dodatak na standardnoj avionskoj bombi FAB-500 M62 od 500 kg, kojom se naširoko koriste ruski lovci-bombarderi od 1962. Bombom se upravlja preko ruskog satelitskog navigacijskog sustava GLONASS.

Fighter-Bombarder također je u veljači tvrdio da su stotine ovih bombi već izbačene, iako su priznali neke nedostatke. Zatim je u travnju isti bloger ustvrdio kako su sve bombe koje ruska avijacija izbacuje u Ukrajini sada nadograđene UMPK kitom. Ruski članak kaže da UMPK "pristojno funkcionira" unatoč tome što je izgrađen "u prilično zanatskim uvjetima". Navodno, jedinica košta dva milijuna rubalja (ekvivalentno 22,275 EUR) – jeftino za navođeno oružje. Ruski inventar nenavođenih zračnih bombi je vrlo dubok i neće biti sklon iscrpljivanju kao njezin arsenal krstarećih raketa.

Ukrajinski izvor navodi kako ove zračne bombe teške pola tone padaju, u prosjeku, unutar 15 do 20 metara od označene mete – što je dovoljno s obzirom na njen smrtonosni radijus od 140 metara protiv lakih meta.

VIDEO Ukrajinski hakeri nasamarili supruge ruskih vojnika pa objavili njihove zavodljive fotografije

Alexander Sladkov, izvor povezan s ruskom vojskom, navodi da se dnevno baca pet do sedam UMPK kompleta te da će se ukupan broj na kraju povećati na 40. Također tvrdi da će VKS na kraju opremiti ogromne bombe od 3000 i 5000 kilograma UMPK kompletima, iako bi kompleti za to zahtijevali puno veća krila. On također naizgled tvrdi da je ruska avijacija već koristila bombe od 1500 kilograma s UMPK.

S obzirom na kvalifikacije koje čak i ruski izvori daju u vezi s oružjem, vjerojatno je da UMPK ima manji domet i točnost od bombe JDAM. To, međutim, ne isključuje njegovu učinkovitost kao dodatak ruskom zračnom arsenalu.