Sol iz Europske unije na policama hrvatskih trgovina sljedećih bi dana mogla pojeftiniti nakon potpunog ukidanja carina na taj proizvod od početka 2004. godine. Carina je na taj proizvod u 2003. godini bila 3,6 posto, a na osnovi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i taj je iznos ukinut. Sol bi ipak, prema nekim procjenama, mogla pojeftiniti do otprilike dva posto, a razliku će u džep u tom slučaju staviti uvoznici i trgovci. Godišnje potrebe za solju u Hrvatskoj su oko 100 tisuća tona, od čega do 60 tisuća tona služi za posipanje cesta, a na jestivu sol otpada od 10 do 15 posto. Te su potrebe tek s tridesetak posto podmirene domaćom proizvodnjom, dok je oko 70 posto uvozna sol iz Europe i mediteranskog dijela Afrike.
- Carine se smanjuju posljednjih pet godina, a za najnovije ukidanje nismo se posebno pripremali. U uvjetima hrvatske proizvodnje soli zabrana ili destimulacija uvoza prouzročila bi, pak, katastrofalno stanje jer domaća proizvodnja dosegne tek oko 15 tisuća tona soli - smatra Dario Ćop, direktor Salinena, kompanije koja iz Austrije godišnje uveze oko 20 tisuća tona kuhane soli od oko 800 tisuća tona ukupne austrijske proizvodnje.
Domaći proizvođači soli, pak, smatraju da je spuštanje carina i dosad pogađalo domaću proizvodnju kada je riječ o jestivoj soli, a industrijsku sol također ne uspijevaju prodati Hrvatskim cestama.
- U našim je solanama problem zapuštenost i neodržavanje, a vremenske prilike ionako nam ne dopuštaju proizvodnju kakvu imaju u sjevernoj Africi sa znatno duljom sezonom. Nadam se da ćemo u našoj solani ulaganjima u sljedeće dvije godine u tehnologiju i betoniranje bazena za proizvodnju soli moći konkurirati uvoznoj soli i podići proizvodnju na pet tisuća tona - kaže direktor Solane Nin Vlado Mihovec.
Ružica Ilak