Slanjem oružja Ukrajini, Hrvatska i Slovenija se "kockaju". Zaključio je tako Jurij Pilipson iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova u razgovoru za RIA novosti.
- Ne razumijemo planove Slovenije i Hrvatske za opskrbu kijevskog režima smrtonosnim oružjem. Autori ove avanture moraju biti svjesni protiv koga će se koristiti njihovo oružje. Ruska specijalna operacija će uspjeti, a naši europski "saveznici" morat će plaćati štetu koju su nanijeli svojim nacionalnim interesima i bilateralnim odnosima koji su razvijani desetljećima - rekao je Pilipson, a nije on jedini ruski dužnosnik koji se ovog tjedna bavio našim prostorima.
Veleposlanik Rusije u BiH Igor Kalabuhov, za TV Federacije BiH, izjavio je da Bosna i Hercegovina ima pravo odlučiti hoće li biti dio NATO-a, ali odmah upozorio i da Moskva "na takvu mogućnost" ima pravo "reagirati sukladno svojim interesima".
- Ako BiH odluči biti članica bilo čega, to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati - rekao je Kalabuhov, čiju je izjavu Večernjakov vojni analitičar Ante Kotromanović već proglasio zabrinjavajućom.
- To je definitivno prijetnja BiH, tog bi veleposlanika trebalo izbaciti iz države. To je nevjerojatna izjava. Jasna je prijetnja; imaš pravo na odabir, no ako krivo odabereš, računaj na rusku kaznu. Hoće li to tada značiti reakciju ruske vojske i one zločine koje vidimo u ukrajinskim gradovima? - pita se Kotromanović, a bi li se BiH, ali i Hrvatska, zbog poruka koje o "kockanju" stižu iz ruskog ministarstva vanjskih poslova, trebale zabrinuti, pitali smo bivše ministre.
- Činjenica da živimo u vremenu kad se u našoj blizini vodi poprilično ružan i krvav rat, dovoljno je da se Hrvatska zabrine, a problem koji vidim jest da se mi za ovakve okolnosti baš i nismo pripremali, iako se stoput o razgovaralo kako treba biti spreman na ovo što dolazi. Nadam se da ovo spada u političko-taktičke poteze i, samo po sebi, ne predstavlja prijetnju, ali u kombinaciji s ratom i ludilom koje prepoznajemo u redovima ruske politike, treba to uzeti ozbiljno. Ne raditi paniku, ali nikako ni ostavljati po strani. Nisam se nikad bavila obavještajnim analizama, ali oni trebaju dati svoje ocjene - kazala je Željka Antunović, koju smo pitali i može li se izjava ruskog veleposlanika u BiH također smatrati političkom taktikom. Nikako, kaže nam.
- To više nije nikakva taktika, to se zove politički imperijalizam. Objašnjavam to čitavo vrijeme raznoraznim pojedincima koji na neki način pokušavaju pravdati poteze Rusije nepromišljenim političkim pritiscima s druge, zapadne strane; niti jedan pritisak ne može dovesti u pitanje slobodu i suverenost države, kao ni slobodu građana zemlje da odluče kamo će se prikloniti i žele li biti dio zapada. To vrijedi i za Ukrajinu, ali i za BiH - govori nam bivša ministrica obrane pa dodaje da je veleposlanik ništa drugo nego persona non grata koja dovodi u pitanje suverenost države.
- To jest prijetnja jer, drugim riječima, on govori "mi smo odlučili što nam je područje interesa", i to se ponavlja, o tome govori i Putin, a sad je to samo ponovio njegov glasnogovornik u liku veleposlanika. Neprihvatljivo je to i u suprotnosti sa slobodom, demokracijom - govori Željka Antunović, a mi pitamo i treba li ruski veleposlanik otići iz BiH.
- BiH mora procijeniti što joj je politički prihvatljivo, a što nije, međutim, činjenica jest da je iz usta veleposlanika izašla prilično teška blamaža, najava osporavanja suverenosti jedne zemlje - kaže naša sugovornica. A što misli o "prijetnjama" Hrvatskoj, pitali smo i bivšeg ministra vanjskih i europskih poslova Miru Kovača.
- Nije vrijeme za pokušaj eskalacije slanjem takvih poruka Hrvatskoj i drugim europskim partnericama, koje nisu strane u ratu Rusije protiv Ukrajine. Vrijeme je za deeskalaciju i prestanak rata koji je odnio toliko života i proizveo strašnu materijalnu štetu u Ukrajini. Nadam se da će što prije doći do rusko-ukrajinskog mirovnog sporazuma na temelju načela Ujedinjenih naroda o poštivanju teritorijalne cjelovitosti i političke nezavisnosti Ukrajine - kaže nam Miro Kovač.
A BiH?
- Poruka političkog Zapada, pogotovo Europske unije, za tzv. Zapadni Balkan mora biti sljedeća; vojnih napada na neovisne države i kršenja njihovih suvereniteta ne smije biti, bilo kakvi pokušaji bit će po potrebi i silom spriječeni. Zato pozdravljam jačanje prisutnosti snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Ako Europljani u svome dvorištu nisu u stanju skrbiti o stabilnosti i sigurnosti, a trebali bi to činiti, i to kao glavni čimbenik na cijelom europskom kontinentu, gdje će onda? - govori bivši ministar.
>> VIDEO Kina poručila da nikada neće napasti Ukrajinu. Medvedev: Zaustavit ćemo zapadnu rusofobnu zavjeru
Taj njihov"svet" će nepovratno nestati