Ovih dana uz korito rijeke Sutle, na granici sa Slovenijom u Risvici kraj Kumrovca, Hrvatske vode, odnosno Vodoprivreda Zagorje gradi novi nasip kojim bi se trebalo spriječiti daljnje poplavljivanje naselja Gmajna. To naselje s 13 obiteljskih kuća te gospodarskim objektima iz godine u godinu stradava prilikom poplava i izlijevanja Sutle. Posljednju veću poplavu, kada se do kuća moglo samo gumenim čamcima, imali su u rujnu 2010., no poplavu zbog otapanja snijega, imali su i ove godine na sam Uskrs.
Zaštićeno područje
Mještani kažu kako se gradnjom nasipa visine od pola do jednog metra, situacija neće puno poboljšati te da će poplave prijetiti i dalje.
- Problem je u tome što je ovaj dio proglašen zaštićenim eko područjem i nisu dozvoljene nikakve intervenciju u i uz korito Sutle. Dok su prije 30-ak godina akcijaši radne akcije u Kumrovcu čistili Sutlu, poplava godinama nismo imali. Isto tako korito se očistilo i sredinom 90-ih godina javnim radovima. No nakon toga više ga nitko ne čisti - rekao nam je Slavko Fekeža čija je kuća najbliža Sutli i najugroženija od poplava. Dodaje kako bi, kad već Vodoprivreda ne čisti vodotok, sami išli u sječu grana, posebice onih grana koje uranjaju u rijeku i time usporavaju vodotok, no "zeleni" kažu kako to ne smiju jer bi time mogli ugroziti zaštićene životinjske vrste - ribe, ptice i dabrove.
- Ovdje stalno dolaze ekolozi i "zeleni" i upozoravaju nas da ne smijemo ništa dirati, no zbog toga što se korito godinama ne čisti, mi svake godine, naročito na jesen i kad se otapa snijeg moramo strahovati od poplava. Zar je važnije nekoliko ptica riba i dabrova, nego cijelo naselje. Ne tražimo da se posijeku sve vrbe, ali ona stabla koja rastu u koritu te grane i kamenje, kad se već gradi nasip trebalo bi ukloniti - rekao je Fekeža.
Glavni problem most
Dijana Klasić ravnateljica zagorske Javne ustanove za zaštitu prirode rekla je kako na tom dijelu uz Sutlu nisu najveći problem vrbe ni grane, već most na Gmajni koji je prenizak i za stanovnike tog kraja trebalo bi se naći neko drugo rješenje.
- Istina je da se sustavno ne čisti korito zbog toga što je Sutla u ekološkoj mreži zbog zaštite nekih ciljnih biljnih i životinjskih vrsta poput šest vrta riba, jedne školjke, ali i dabra, no mještanima sigurno nitko ne brani da posijeku grane za koje misle da su krive za poplavljivanje - rekla nam je Dijana Klasić.