Plavo-zelena voda Kaspijskog jezera se povukla iz obalnog grada Aktau u Kazahstanu. Prizor golog i kamenog tla gdje je nekoć bila prekrasna obala uznemirava eko-aktiviste. Naime, osim što presušuje, voda u blizini iranskog grada Rasht je zagušena onečišćenjem. "Više ne mogu plivati... voda se promijenila", rekao je fotograf koji je putovao južnom obalom Kaspijskog mora, dokumentirajući njegovo opadanje.
Kaspijsko more je najveće kopneno more i jezero na svijetu, a njegova vijugava obala dugačka je 6,437,376 kilometara i proteže se u pet zemalja: Kazahstan, Iran, Azerbajdžan, Rusija i Turkmenistan. Osim toga, ovo more ima veliku važnost jer regulira klimu podneblja osiguravajući kišu i vlagu u središnjoj Aziji. Međutim, izgradnjom brana i klimatske promjene utječe na vodostaj mora. Neki stručnjaci strahuju kako je Kaspijsko more došlo do točke s koje nema povratka, piše CNN.
Obližnje Aralsko more, koje se proteže između Kazahstana i Uzbekistana, nekoć je bilo jedno od najvećih svjetskih jezera, ali je gotovo nestalo, uništeno kombinacijom ljudskih aktivnosti i eskalacije klimatske krize. Ista sudbina bi mogla snaći i Kaspijsko jezero. Iako se razina vode u Kaspijskom moru mijenjala kako su temperature rasle i padale, u posljednjih nekoliko desetljeća pad vodostaja je ubrzan. Naime, ljudske djelatnosti ipak igraju najbitniju ulogu u isušivanju ovog tijela vode. Rusija je izgradila 40 brana, s još 18 u razvoju smanjujući tako protok voda koje ulazi u Kaspijsko jezero.
POVEZANI ČLANCI:
Razine Kaspijskog mora padaju od sredine 1990-ih, ali su se ubrzale od 2005., padajući za oko 1,5 metara, objašnjava Matthias Prange, modelar Zemljinih sustava na Sveučilištu u Bremenu u Njemačkoj. Kako se svijet dalje zagrijava, razine će "drastično pasti", dodao je stručnjak. Druga studija sugerira da su mogući padovi do 30 metara do 2100 metara. Čak i prema optimističnijim scenarijima globalnog zatopljenja, plići, sjeverni dio Kaspijskog mora, uglavnom oko Kazahstana, trebao bi potpuno nestati, tvrdi Joy Singarayer, profesorica paleoklimatologije na Sveučilištu Reading i koautorica studije.
Nadalje, situacija je već katastrofalna za jedinstveni životinjski svijet Kaspijskog mora. Dom je stotinama vrsta, uključujući ugroženu divlju jesetru, izvor 90% svjetskog kavijara. Ugrožena je i kaspijska tuljanica, morski sisavac kojemu je Kaspijsko jezero jedini dom, ističe Assel Baimukanova, istraživačica na Institutu za hidrobiologiju i ekologiju u Kazahstanu. Dodaje kako je malo rješenja za ovu krizu te smatra kako ne treba kriviti niti jednu od pet zemalja. No, činjenica je da se mora nešto poduzeti kako se ne bi ponovila katastrofa kao i s Aralskim jezerom.
>> FOTOGALERIJA Gradovi se ovog tjedna probudili pod gustom maglom. Znate li što je ona i kako ona nastaje?
mogao se pisac potruditi, pa saznati da je rusija još u doba sssr-a par rijeka preusmjerila u volgu, kako bi se povećao dotok vode u jezero. samo rusija. svi ostali su svoje rijeke ljubomorno čuvali i iskorištavali. i sad opet od rusa ta srednja azija očekuje da nešto naprave. nek rusi daju vodu... pa nek im ameri daju, s njima šuruju više nego s rusima. nije li licemjerno amere dovoditi, dati im baze, a za vodu ruse moliti? očekuju da će rusija sibirske rijeke preusmjeriti prema kazahstanu, uzbekistanu... zašto bi? zagađeno je jezero? tko ga zagađuje? nema vode? prestanite je bezveze trošiti. od čega će živjeti ako neće navodnjavati? zbog čega iz sahela dolaze ljudi u europu?